Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža u razgovoru za Hinu, koji u subotu objavljuje portal  https://zdravlje.hina.hr/ , najavljuje što o stanju hrvatskog liječništva govori Demografski atlas liječnika, kako bi se država trebala boriti za ostanak liječnika u Hrvatskoj, koji su pozitivni primjeri u odnosu regionalne samouprave prema bolnicama, što Komoru smeta u prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i kako ocjenjuje rješenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

HLK je utvrdio da u Hrvatskoj radi 14.394 liječnika, među kojima je 9649 specijalista, a njihova je prosječna dob 47 godina. Zdravstvenim sektorom dominiraju žene, koje čine 63 posto liječnika, a samo u skupini iznad 65 godina zastupljeniji su muškarci. Također je utvrđeno da će u idućih desetak godina više od 4000 iskusnih liječnika otići u mirovinu, što je više nego ikad dosada, upozorava Goluža.

Sustav trenutno počiva na entuzijazmu liječnika i medicinskih sestara, te na radu umirovljenih kolega, jer izvan Zagreba i Rijeke ne postoji ni jedna bolnička ustanova koja ima dovoljan broj redovno zaposlenih. Svi se na neki način krpaju - neki uzimaju umirovljenike, a neki liječnike iz drugih bolnica koji dolaze dežurati, pri čemu najviše nedostaje anesteziologa i radiologa, kojih je i najviše otišlo iz Hrvatske, kaže Goluža.

Od ulaska u EU iz Hrvatske je otišlo 525 liječnika, a dominiraju oni bez specijalizacije, čija je prosječna dob 30,5 godina. Istodobno, do kraja 2016. u hrvatskom zdravstvenom sustavu zaposlilo se 30 liječnika iz inozemstva, čija je prosječna dob 45 godina. Najviše ih je došlo iz Makedonije, BiH i Srbije, a ostali su iz Crne Gore, Litve, Rusije, Slovenije i Kosova.

HLK je vrlo kritičan prema predloženom nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti jer ne rješava problem reprezentativnosti liječničkog sindikata, nema rješenja problema specijalizacija, kao ni za prekovremeni rad. Neki prijedlozi stvorit će dodatne probleme, poput ukidanja staža koje mladi liječnici i studenti završne godine medicine traže i smatraju neophodnim, te da se dežurstvo u hitnoj službi više ne bi smatralo redovnim radom. Također, ističe Goluža, nema smisla među zdravstvene radnike uvoditi neke nemedicinske struke poput nutricionista, pa čak i inženjera elektrotehnike koji rade u sustavu.