Zbog pandemije COVID-19, liječenje brojnih drugih bolesti ostalo je na čekanju, piše Jutarnji list. Iako posrednih žrtava koronavirusa već ima, pretpostavlja se da će ih još biti.
Prema novim podacima istraživanja OECD-a u kojemu se uspoređuje godišnje izvođenje najčešćih kirurških zahvata, 2020. godine skoro je prepolovljen broj obavljenih zahvata u usporedbi s 2019. godinom.
U analizi su uspoređivali broj "hladnih" operacija zamjene kuka, koljena, promjene leće u liječenju sive mrene i hitne operacije kod zloćudnih bolesti prostate, dojke i maternice. U konačnici se pokazalo da je za 24 posto smanjen broj zamjene koljena, dok je broj zamjene kuka smanjen za 14 posto. U 2020. godini svaki četvrti pacijent izgubio je mogućnost liječenja u odnosu na 2019. godinu, a slično je bilo i s operacijama sive mrene.
Podaci OECD-a pokazali su da se čekalo i na operacije kod zloćudnih bolesti. Tako je prosječno u EU bilo 17 posto manje operacija raka dojke, 18 posto raka prostate i 19 posto raka maternice. Osim toga, pao je i broj otkrivenih slučajeva raka. Primjerice, U Hrvatskoj je prema Registru za rak 2020. zabilježeno deset posto manje pacijenata oboljelih od raka.
OECD je pokazao da je u Hrvatskoj bilo osam posto manje operacija raka dojke, 18 posto manje raka prostate i 22 posto manje raka maternice.
Drastično veći pad zabilježili su i u drugim zemljama. Na primjer, u Rumunjskoj i Velikoj Britaniji broj operacija raka prostate pao je za 43 posto. Broj operacija raka dojke u Rumunjskoj je pao za 32 posto, a u Irskoj za 35 posto. Za 35 posto pao je broj operacija raka maternice u Rumunjskoj kao i u Velikoj Britaniji.
Smatraju da zbog smanjenog broja "hladnih" operacija u 2020. godini neće biti smrtnih posljedica, ali odgađanje istih ostavit će posljedice na kvalitetu života.
Najmanje je bilo operacija zamjene kuka tijekom 2020. godine u usporedbi s 2019. godinom u Rumunjskoj gdje je broj takvih operacija pao za 31 posto, a u Hrvatskoj je broj tih zahvata bio smanjen za devet posto, pokazali su podaci OECD-a.
Lošiju situaciju zabilježili su u analizi broja operacija zamjene koljena. U Litvi je 2020. u odnosu na 2019. svaki drugi pacijent ostao bez ove operacije, a u Hrvatskoj je svaki četvrti pacijent ostao bez novog koljena.
Na razini EU bilo je četvrtinu manje operacija sive mrene. Hrvatska je zabilježila 23 posto manje takvih zahvata, dok se u Rumunjskoj i Češkoj njihov broj prepolovio.
U 2020. bilo je manje svih zahvata i u KBC Rebro, najvećoj hrvatskoj bolnici. Tako je skoro svaki drugi pacijent morao čekati na novo koljeno. S druge strane, na Rebru je bilo više operacija raka prostate, dojke i maternice.
"Te smo 2020. uz koronu imali i potres u Zagrebu u kojem je stradala ortopedija na Šalati, pa smo morali premjestili kliniku na Rebro. To je značilo smanjenje broja kreveta, ali i manju dostupnost operacijskih dvorana", rekao je ravnatelj KBC-a Zagreb, prof. dr. Ante Ćorušić. Dodao je da su tijekom posljednje dvije godine povećali broj zahvata te da se polako vraćaju na prijepandemijske brojke ortopedskih operacija.
