U samo mjesec dana dvostruko je više pomagala i medicinskih proizvoda koji su ili nedostupni ili će biti kada se potroše posljednje zalihe.
"U većini slučajeva proizvodi za inkontinenciju, pomagala za rehabilitaciju, pokrivala za rane, proteze i individualni dijelovi proteza to konkretno znači da pacijentima neće biti dostupni", istaknuo je Slobodan Brezak iz Koordinacije za medicinska pomagala HUP-a.
U prosincu je na listi bilo 300, a s jučerašnjim danom 630 proizvoda. Upozoravali su, kažu iz HUP-a, još od proljeća.
"Oni su izmijenili pravilnik, ali korak prije je bio što su spustili cijene i spuštaju ih već 10 godina", tumači Brezak.
Nakon izmjene pravilnika, poslali su zahtjeve za povećanjem cijena HZZO-u, no procedure su, kažu, duge.
Iz HZZO-a odgovaraju da su u zadnjih tjedan dana zaprimili više od 500 zahtjeva.
"Zahtjevi su u obradi, mora ih razmotriti povjerenstvo za pomagala i dati svoje mišljenje na dostavljene prijedloge", poručili su.
No, nisu samo cijene problem, kažu iz Koordinacije, već i standard koji je daleko niži od onog u drugim europskim zemljama. Slažu se i Udruge.
"Da bi se uključili u zajednicu potrebna su pomagala i to ne bilo koja, nego ona suvremena", kaže Ana Sršen, predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba.
Objašnjavaju i na primjeru.
"Svugdje u EU je standard mikroprocesorsko koljeno i stopalo. Kod nas nismo ni blizu toj mogućnosti. Neke zemlje daju i po 30000 eura za to koljeno, kod nas plaćaju 1400", ističe Marko Husić, potpredsjednik Koordinacije za medicinska pomagala HUP-a.
Zato mnogi pacijenti svoje proteze kupuju sami. S onom HZZO-a, objašnjava bivša paraolimpijka, u životu ne bi bila to što je sada. Aktivna zaposlena žena i majka.
"Teško je i pričati s prijateljem dok šetate s protezom HZZO-a jer se morate koncentrirati na svaki korak, jer ćete pasti ako naiđete na kamenčić", objašnjava Sršen.
Ne traže mnogo, objašnjava nam Sršen, daleko je i ono od bioničke proteze, ali je standard dostupan svuda, samo ne i kod nas.
