Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović ponovno je svojim izjavama šokirala dio hrvatske javnosti. Naime, vrativši se s dodjele nagrade za životno djelo Fulbright, koju je, kao diplomantica akademskog programa američkog State Departmenta od 2002. do 2003. godine, dobila zbog iznimnih postignuća i doprinosa u diplomaciji i javnoj službi, izrekla je nekoliko prilično upitnih teza i sve to nakon najave svoje kandidature za drugi mandat.
Sinoć je tako iznijela nekoliko stvari koje bi mogle izazvati prilične potrese u političkoj javnosti, ali možda i promijeniti tijek izborne utrke. Naime, pokušavajući opravdati svoju novu izjavu o željeznoj zavjesi, imaginarnoj granici koju je Winston Churchill 1946. iscrtao u Europi i u kojoj su ovi prostori jedno vrijeme pripadali takozvanom Istočnom bloku, izrekla je nekoliko faktografskih netočnosti.
Kasnije je, nakon što je Jugoslaviju smjestila iza željesne zavjese, ustvrdila kako je njezin govor "imao toliko sadržajnih poruka da je fokusiranje na ovu jednu stvar, oprostite, ali – vrlo, vrlo površno. I to nije dobro za ovo društvo." Predsjednica tako nerijetko ističe kako je "djevojka rođena s krive strane željezne zavjese" - tu se, dakle, ne radi o gafu, nego isplaniranoj izjavi i strategiji.
Željezne zavjese u Americi
Politički analitičar Žarko Puhovski za Net.hr prokomentirao je njezine najnovije istupe te je pritom naglasio kako je predsjednica "nespretna govornica koja se ukopava time što puno govori." Puhovski je govorio i o potencijalnim motivima koji stoje iza njezinih izjava o Jugoslaviji.
"Mislim da je to potreba da se ona želi svidjeti. A način da se svidite jest da se proglasite žrtvom, iako ona ni po čemu nije bila žrtva. I onda se sjetila koristiti jednu besmislenu floskulu", rekao je Puhovski i dodao kako je 1945. u Španjolskoj i Portugalu bilo puno manje sloboda nego u Čehoslovačkoj te nastavio da se "iza 1948. godine svudje i u svim kartama smatra da se ta granica ne odnosi na Jugoslaviju. Tako je politički, a realno jest od 1963. godine kada su državljanke i državljani Jugoslavije mogli putovati u inozemstvo, s time da je uvijek bilo nekoliko stotina ili tisuća ljudi kojima to nije bilo dopušteno iz političkih razloga. To bi mogao biti argument za Kolindu. No, ona to ne koristi, nego se koristi izjavama tipa kako se morala plaćati neka vrsta takse za izlazak u inozemstvo. Tako nešto je trajalo oko dvije godine, a takvu je taksu imala i, primjerice, Velika Britanija, u trenucima vrhunca naftne krize".
04.08.2019., Knin - Povodom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja na platou ispred kninske tvrdjave odrzan je svecani prijem potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Damira Krsticevica, potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Bozinovica i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda za ratne zapovjednike iz Domovinskog rata. Kolinda Grabar Kitarovic Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
KOLINDA NIJE ZADOVOLJNA KAKO JU NOVINARI PRENOSE: ‘Idemo uvesti tjedan bivše Jugoslavije. Ako kažete bilo što protiv mene, idete na Goli otok’
Crvene putovnice i nostalgija za Jugoslavijom
Puhovski je komentar njezine priče o crvenim putovnicama i plaćanju depozita zaključio time kako je ona bila jedna od stotina ljudi iz bivše države koji su proveli godinu dana na gimnazijskim programima u SAD-u. Naime, predsjednica je 1985. godine otišla na srednjoškolsko obrazovanje u SAD. Taj se podatak povlači čak i u njezinoj biografiji u kojoj stoji kako je izvadila vizu te kao maturantica, sa 17 godina, otišla u srednjoj školi u Los Alamos, u Novom Meksiku.
"To što ona govori je jednostavno empirijski netočno, a od toga se pokušava ispraviti besmislicom koju je već nekoliko puta rekla. Ona bi se mogla opravdati da je bila opreznija, na koncu ona je student na doktorskom studiju. Da je rekla 'rođena sam u državi u kojoj nije bilo demokratskih praksi i ljudskih prava', to se može opravdati", rekao je Puhovski podsjetivši na stotine tisuća jugoslavenskih gastarbajtera u inozemstvu.
Tjedan Jugoslavije
No, Kitarović je odlučila nastaviti dalje govoriti o Jugoslaviji te se tako fokusirala na, prema Puhovskom, jednu i jedinu temu iz njezina govora obilježenog "općim obiteljsko-patriotskim frazama".
"Ako je itko nostalgičan za bivšom Jugoslavijom, idemo uvesti tjedan dana bivše Jugoslavije. Znate tko će najviše profitirati? Ja osobno. Jer ako kažete bilo što protiv mene, završit ćete na Golom otoku", odgovorila je okupljenim novinarima predsjednica i odmahnula rukom na pitanje je li ovo dio predsjedničke kampanje
Politički analitičar Puhovski smatra kako to nije bila indirektna prijetnja novinarima i medijima koji propituju njezine izjave, već pokušaj napada na i , koji su se ranije zauzeli za povećanje ovlasti predsjednika države.
"Predsjednica daje do znanja što bi ona činila da ima veće ovlasti. To znači da ona ne bi smjela biti kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske u demokratskim okolnostima, jer bi željela svoju vlast, da ikako može, koristiti autoritarno, pa i diktatorski. Sebe prikazuje, paradoksalno, kao osobu koja je propaganda protiv sebe i propaganda protiv Škore i Kolakušića koji traže povećanje ovlasti predsjednika Republike. Pomisao da bi osoba kao što je Kitarović mogla biti izabrana i da ima tjedan dana vlast u rukama da bi činila nešto što bi bilo slanje na Goli otok, njezina je obznanjena fantazija. I strašno je opasno kad imate kandidata za šefa države koji fantazira što bi činio da ima takvu moć u rukama", smatra Puhovski.
18.08.2019., Barban - U Barbanu održana 44. Trka na prstenac. Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarovic
Iza nogometa stoji napad na 'crvene'
Na premijeri filma "Ivanova igra", o velikanu Hajduka Ivanu Gudelju jučer u Splitu, predsjednica je govorila o nogometu osamdesetih. Spomenula je kako je navijala za Hajduk i Dinamo te govorila o jedinstvu sjevera i juga Hrvatske te nogometu kao faktoru jedinstva Hrvata. Iako će dio pripadnika navijačkih skupina najvećih hrvatskih klubova na to odmahnuti glavom, veći je problem još jedan gaf koji je izrekla o klubu iz svog rodnog grada, Rijeke.
"Kao Riječanka sam odlazila na utakmice Rijeke, ali naša Rijeka je tada bila nekakav rezervni klub za Partizan i Crvenu zvezdu i domaći igrači koji su bili dobri i kvalitetni odlazili su u Hajduk, nešto malo u Dinamo", ustvrdila je Kitarović i time vjerojatno navukla bijes Armade i Riječana.
Puhovski je rekao kako nikad nije bilo zajedničkog navijanja za Dinamo i Hajduk te konstatirao da je njezino viđenje NK Rijeke besmisleno jer je uprava kluba "mogla svoje igrače kanalizirati u Beograd". Zaključio je i kako je puno više igrača iz Zagreba otišlo u Beograd, ali i da to nije nogometna tema, već je zaključio kako se iza njezinog "poznavanja" nogometa krije obračun sa "crvenom" Rijekom u kojoj HDZ nikako ne može doći na vlast pored SDP-a i jednog od najdugotrajnijih hrvatskih gradonačelnika, Vojka Obersnela.
"Biti protiv HDZ-a znači, u njezinoj primitivnoj opciji, biti za Beograd i Srbiju", govori Puhovski i dodaje kako "ona najbolje stoji među biračkim tijelom koje nema osnovnu školu ili ima samo osnovnu školu. To znači da neki sofisticirani argumenti na značajni dio njezine biračke populacije uopće ne djeluju."
18.10.2019., Sisak - Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarovic posjetila je Udrugu za terapijsko i rekreacijsko jahanje KAS te se susrela s volonterima akcije pod nazivom "Ja se konja bojim jer sam malen(a)". Photo: Edina Zuko/PIXSELL
KOLINDA IMA NAJLOŠIJI REJTING OTKAD JE PREDSJEDNICA! Odavno nema potporu većine za svoj rad. Ipak, ima jedna dobra vijest za nju…
Žrtva zakulisnih političkih igara
No, iako je ranije naglasio kako se predsjednica nastoji prikazati žrtvom, iako to nije, u političkom smislu bi mogla biti. Naime, čini se kako joj je Škoro uzeo pozamašan dio biračkog tijela, a niti HDZ ne stoji svim svojim bićem iza predsjednice. Puhovski smatra kako joj nije pomoglo niti odgađanje kandidature i stvaranje alternativnih planova. Zbog toga se našla u situaciji u kojoj se ne snalazi i, smatra Puhovski, u takvoj situaciji "samo je statističko pitanje kada i gdje će izletjeti neka besmislica." Cijelu situaciju, naročito s njezinim izjavama, mogli bi iskoristiti Kolakušić i glavni protivnik predsjednice na desnici, Miroslav Škoro.
Upravo bi Škoro i spašavanje HDZ-a mogli biti razlozi brojnih gafova u predsjedničinim javnim nastupima. Govoreći o jedinstvu, koje je ona pokušala i sinoć naglasiti pričom o nogometu, za nju je u ovom trenutku najbitnije jedinstvo biračkog tijela s desnog političkog spektra, koje ona u ovom trenutku nema. Samim time, njezin rezultat na predstojećim izborima mogao bi se preliti i na HDZ, koji je ionako već opterećen lošim rezultatima europarlamentarnih izbora iz svibnja ove godine. Gubitkom političke potpore najjače stranke u Hrvatskoj, postoji mogućnost da će joj potpora oslabjeti, što se već počelo nazirati u anketama.
Unatoč tome, Puhovski je vidi na Pantovčaku u sljedećih pet godina. Smatra kako bi mnogo lakše mogla pobijediti Zorana Milanovića u drugom krugu, no ističe kako bi se morala potući sa Škorom za isti "birački bazen".
"Sada će stvari ići tako da će se oni sve više sukobljavati međusobno, a ne s Milanovićem. Kitarović dobro zna da je njoj problem Škoro, jer ona neće dobiti Milanovićeve birače, a Škorine možda može, jer je na koncu on nastao kao kandidat na njezinom biračkom tijelu. I zato su njih dvoje u sukobu koji se nastoji još odgađati, tim više što bi za Plenkovića bio poraz da Milanović pobijedi Kolindu, što je malo vjerojatno, ali moguće. Međutim, katastrofa bi za Plenkovića bila da Škoro pobijedi Kitarović jer bi to značilo raspad HDZ-a", zaključuje Puhovski.
