Kao što je jučer i najavio, poznati estradni umjetnik i doktor ekonomije Miroslav Škoro objavio je danas ujutro svoju kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske. To je potvrda nagađanja koja su se u javnosti pojavile još početkom svibnja. Obraćajući se putem videa rekao da će njegov prvi potez biti upućivanje prijedloga za promjenu Ustava, a njegov program je savez s narodom. Želi vratiti povjerenje u instituciju predsjednika RH.
"Dok sam razmišljao o kandidaturi na predsjedničkim izborima, ta ustavna odredba bila mi je neprestano u mislima. Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Hrvatskom danas vlada kontrolirani stranački sustav u kojemu se na vlasti izmjenjuju dvije najjače stranke sa svojim trgovačkim partnerima. Dogodine nas možda čeka i velika koalicija. Birači na parlamentarnim izborima mogu izabrati samo jednoga kandidata, a svi ostali u Hrvatski sabor ulaze po volji šefova stranaka", rekao je Škoro i dodao: "U takvim okolnostima Hrvatska treba predsjednika koji će biti oruđe naroda za odlučni zaokret. Hrvatska treba osnaženje ustavnog položaja predsjednika republike. Zato sam donio odluku da ću se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske, a srž moga programa je savez s narodom nasuprot vladavini stranačih elita i kompromisa sklopljenih daleko od očiju javnosti i volje biračkog tijela".
Povećanje uloge predsjednika
Zbog toga želi mijenjati Ustav i time pojačati predsjedničku ulogu u političkom sustavu. Naglasio je kako će mu to biti prvi potez ako pobijedi na izborima. Ako mu to ne uspije preko institucija, Škoro će se ponovno obratiti građanima.
"Moj prvi predsjednički potez bit će upućivanje inicijative prema Parlamentu za promjenu Ustava. Ako tu inicijativu potrebna većina ne prihvati, predložit ću predsjedniku Vlade raspisivanje ustavnog referenduma. Ako on odbije taj prijedlog, pozvat ću građane na prikupljanje potpisa za provođenje referenduma, a tada bih volio vidjeti onoga tko će pokušati izigrati volju naroda", rezolutan je novi predsjednički kandidat.
Odmah se obrušio i na političke stranke, kriveći ih za odlazak mladih iz države.
"Političke elite potpuno su se otuđile od naroda, bahatost i arogancija idu toliko daleko da se raznim smicalicama i manipulacijama ne dopušta održavanje referenduma. Gubitak povjerenja u državne institucije poprimio je zabrinjavajuće razmjere; neki čak govore o Hrvatskoj kao neuspješnom projektu. Stotine tisuća hrvatskih kćeri i sinova, svojom pameću i svojim radom već izgrađuju neke druge države, jer ovdje nisu imali šansu bez stranačke iskaznice. Jednostavno nisu više željeli živjeti u državi u kojoj spirala mržnje i netolerancije nagriza njene same temelje", naglasio je Škoro, koji je 2008. bio saborski zastupnik HDZ-a, ali je tu funkciju napustio, kako je sam priznao, jer je bio razočaran politikom.
Upravo se razočaranima politikom, odnosno onima koji ne izlaze na izbore, obratio porukom kako je upravo zbog toga postao kandidat za predsjednika. Smatra kako nema stranačke mašinerije koja može nadjačati volju naroda.
Pet bitnih ovlasti
U nekoliko navrata je rekao kako je predsjednik jedina osoba koja u Hrvatskoj dobiva povjerenje direktno od naroda te zato želi služiti narodu. S obzirom na kritike o otuđenosti vlasti, njegovih pet ciljeva, odnosno ovlasti kojima želi raspolagati na predsjedničkoj funkciji, mogli bi dobrano uzdrmati temelje parlamentarnog političkog sustava u Hrvatskoj.
"Prvo, raspisivanje referenduma. Predsjednik mora imati pravo raspisivanja referenduma bez suglasnosti premijera. Drugo, zakonodavni referendum; ako narod na referendumu usvoji zakon koji na taj način predloži predsjednik, taj zakon stupa na snagu. Treće, sazivanje sjednice Vlade, predsjednik mora imati pravo sazvati sjednicu Vlade i njome predsjedavati. Četvrto, privremeni veto, predsjednik mora imati pravo nepotpisati zakon do odluke Ustavnog suda. Peto, predlaganje kandidata za suce Ustavnog suda; što znači da se predsjedniku treba omogućiti da on Saboru predlaže suce Ustavnog suda, a ne da oni budu rezultat međustranačkih kompromisa", odlučan je Škoro.
Škoro se usredotočio na aktualna zbivanja unutar i izvan zemlje, posebno naglašavajući naše međunarodne odnose, kako unutar Europske unije, tako i s ostatkm svijeta. U diplomaciji se Škoro okušao od 1995. do 1997. godine kada je obnašao dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Mađarskoj.
Nezadovoljan i diplomacijom
"Želim vratiti povjerenje u instituciju predsjednika republike i zato tražim vaš glas da zajedno vratimo poticaj i hrvatskoj kulturi i znanosti. Tražim vaš glas da stvorimo kvalitetnije uvjete u gospodarstvu i da okrenemo ploču u funkcioniranju i učinkovitosti diplomatsko-konzularne mreže koja mora biti most Hrvatske sa svijetom, a ne deponij za zbrinjavanje pojedinaca. Zalagat ću se za razvoj i izgradnju Europske unije kao zajednice ravnopravnih suverenih nacija, a ne kao federacije ili, ne daj Bože, unitarne državne zajednice. Posebno ću štititi interese Hrvata u BiH i susjednim zemljama te raditi na tješnjem povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske", naglasio je Škoro.
Na kraju se zahvalio svojoj obitelji i prijateljima na potpori u donošenju ove odluke. Naglasio je kako ne može okrenuti glavu i praviti se da ga se ne tiče stanje u zemlji.
"To nije Hrvatska kakvu su sanjali naši preci, koju je stvarao doktor Franjo Tuđman i za koju su ginuli hrvatski branitelji. Stoga idemo zajedno po pobjedu, idemo vratiti državu narodu, idemo zajedno promijeniti i, uz Božju pomoć, probuditi Hrvatsku", zaključio je.
