NOVO 13:25 Državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru čime su odali počast žrtvi toga grada u Domovinskom ratu i obilježili 26. obljetnicu stradanja grada heroja.
U spomen na branitelje i civile stradale u agresiji JNA i paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine, zajednčki vijenac položili su i svijeće zapalili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković.
Počast stradalima polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odala su i izaslanstva vukovarskih branitelja te grada Vukovara, a potom su vijence položila i svijeće zapalila i druga brojna izaslanstva među kojima i grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem te brojnih drugih hrvatskih gradova, županija te braniteljskih i stradalničkih udruga.
Molitvu za poginule i nestale molio je đakovački i osječku nadbiskup msgr. Đuro Hranić, dok će misu zadušnicu na groblju predvoditi požeški biskup Antun Škvorčević.
13:15 Tisuće ljudi u koloni pristižu na Memorijalno groblje pjevajući domoljubne pjesme. Molitvu za žrtve iz Domovinskoga rata grada Vukovara ispred Spomen obilježja na Memorijalnom groblju predvodi požeški biskup mons Antun Škvorčević.
Iz povorke sjećanja čuju se povici 'Za dom spremni', javlja reporterka N1 televizije.
13:00 'Miješaju se osjećaji ponosa i tuge. Ponosan sam što mogu biti ovdje i odati počast svim poginulim braniteljima i Vukovarcima, a sam tužan zbog svega što se dogodilo ovdje. Osjećaji su prelijepi i osjećam se kao kad slušam hrvatsku himnu s mojom reprezentacijom', rekao je izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić koji je sudjelovao u koloni sjećanja u Vukovaru.
12:10 - Posljednji zapovjednik obrane Vukovara 1991., Branko Borković-Mladi Jastreb izjavio je da nije zadovoljan današnjim izgledom Vukovara. Ocijenio je da današnji Vukovar po gospodarskoj snazi nije ni blizu onome Vukovaru kakav je bio ranije.
'Mi smo 1991. mogli izvesti operaciju Vukovar i tako čvrsto držati obranu zato jer smo iza sebe imali bogate građane i jako gospodarstvo, te smo se mogli osloniti na te ljude i njihove resurse. Oni danas resursa nemaju i mnogi mladi su napustili ove prostore', kazao je Borković.
Zaključio je kako bi svatko od nas, želimo li da nam bude bolje, morao prvo mijenjati sebe, te prestati biti sebičan i u drugima tražiti krivnju.
Branko Borković-Mladi Jastreb u subotu u Koloni sjećanja vukovarskim ulicama korača zajedno sa svojim suborcima hrvatskim braniteljima, a novinarima je izjavio kako nije zadovoljan današnjim izgledom Vukovara, te ocijenio da bi svatko od nas ukoliko želimo da nam bude bolje, morao prvo mijenjati sebe i prestati biti sebičan i u drugima tražiti krivnju.
11:45 U Koloni sjećanja na pad grada Vukovara sudjelovao je i predsjednik SDP-a Davor Bernardić koji je ocijenio kako će u današnjoj koloni Vukovarom proći jednak broj ljudi koliki je prošle godini napustio Hrvatsku.
'Ovo je dan ujedinjenja, dan ponosa i dan tuge, ali i dan pijeteta prema žrtvi hrvatskih branitelja koji su podnijeli u hrvatskoj obrani Vukovara', rekao je Bernardić.
Cijelu izjavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića pročitajte OVDJE.
11:40 Ključ opstanka Vukovara nalazi u investicijama i otvaranju radnih mjesta kazao je u izjavi novinarima na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Dodao je da gradska vlast čini sve što može u suradnji s Vladom kako bi grad Vukovar postao zanimljiv investitorima.
Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić također je rekao kako se bez otvaranja novih radnih mjesta teško mogu zaustaviti sadašnji negativni trendovi u ovom dijelu Hrvatske, izrazivši uvjerenje da će lokalne vlasi uz Vladinu pomoć pronaći rješenja.
'Uvjereni smo kako ćemo uz Vladu pronaći prava rješenja da vratimo osmijehe na lica naših ljudi. Imamo i želje i znanja da to ostvarimo', naglasio je Galić.
11:20 Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je u subotu iz Vukovara kako su pred Vladom, Vukovarsko-srijemskom županijom i gradom Vukovarom brojni projekti koje treba realizirati kako bi svima bilo bolje.
"Raduje me ovo zajedništvo koje je i danas, 26 godina od Domovinskog rata, prisutno u Vukovaru", rekao je Medved i pozvao građane na optimizam jer je, kaže, u hrvatskom društvu previše depresije i podjela.
Podsjetio je kako Hrvatska još uvijek traga za više od 1500 nestalih hrvatskih branitelja i civila.
"Moram konstatirati da izostaje suradnja sa Srbijom i dostavljanje zapisnika i informacija o tome gdje su sahranjeni posmrtni ostaci naših branitelja i civila", rekao je Medved ustvrdivši kako inzistira na pronalasku svake nestale osobe.
Rekao je kako je zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog pijeteta pripremljen na razini radnog nacrta dokumenta, a kako se radi o složenom dokumentu u tijeku je njegovo usklađivanje s resornim ministarstvima, Županijom i gradom Vukovarom.
Ministar Tomo Medved
11:00 Danas obilježavamo jedan od najtežih dana u hrvatskoj povijesti koji je, međutim, i dan kada smo se dodatno povezali i ojačali, izjavio je u subotu u Vukovaru, u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, uoči početka komemorativnog programa u dvorištu vukovarske bolnice.
Vukovar simbol hrvatskog stradanja, ali i zajedništva i jedinstva hrvatskog naroda, istaknuo je Jandroković te dodao da je ovaj dan spomena na vukovarsku žrtvu sve u Hrvatskoj obvezuje da budemo bolji jedni prema drugima i da sve učinimo kako bi Hrvatska napredovala.
Predsjednik Sabora također je ocijenio kako Vukovar danas izgleda puno bolje, ali kao i ostalim hrvatskim sredinama treba radna mjesta. Na pitanje novinara kada će u saborsku proceduru ući zakonska rješenja koja se tiču Vukovara, rekao je kako će se to dogoditi što prije.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković
Ocijenio je da su međudržavni odnosi Hrvatske i Srbije bitni za ovaj dio Europe, te da Srbija treba prihvati odgovornost za ratna događanja i racionalno i razborito graditi odnose s Hrvatskom.
"Hrvatska želi da se istina o agresiji na Vukovar zna i prizna od strane Srbije. Vidimo da ti procesi idu u Srbiji dosta sporo. Hrvatska je spremna pomoći Srbiji na putu prema EU. Ima još nekoliko teških i otvorenih pitanja, ali spremni smo ih riješiti, pod uvjetom da Srbija prihvati odgovornost za ono što se događalo te racionalno i razborito gradi odnose s Hrvatskom".
10:50 Kolona sjećanja žrtava Škabrnje u posljednjih 26 godina nikad nije bila veća. U njoj je sudjelovalo gotovo 20.000 ljudi, javlja HRT.
10:45 Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović nazočila je u Vukovaru obilježavanju 26. obljetnice stradanja tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991., a jednim je odjevnim predmetom poslala snažnu poruku.
Na opasku novinara kako je u Vukovar došla obučena u vukovarske žute Borovske čizme, takozvane 'zenge' koje su 1991. nosili hrvatski branitelji Vukovara, kazala je da time želi poručiti kako su Vukovaru potrebna radna mjesta i za bolju budućnost.
Galerija
10:30 Vukovarska kolona sjećanja krenula je prema Memorijalnom groblju. Kolonu sjećanja predvodi branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, ubijenih i nestalih vukovarskih branitelja koji su se prethodno okupili na Gradskom stadionu te odatle u koloni došli do bolnice.
Misu zadušnicu na groblju će predvodit požeški biskup, mons. Antun Škvorčević.
10:25 Kod spomen obilježja masovne grobnice poginulim hrvatskim braniteljima i civilima u Šabrnji položeni su vijenci
10:10 Izjavu je dala i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.
'Treba se pokloniti žrtvama, ali i omogućiti budućnost Vukovara da ljudi ostaju tu. Svaka deklaracija prijateljstva je dobar korak naprijed, sitni koraci su napravljeni, ali svako veliko putovanje tako počinje. Puno će još vode proći Dunavom prije nego što će Hrvatska i Srbija biti prijateljske zemlje. Treba riješiti pitanje nestalih što prije', poručila je predsjednica.
10:00 Počelo obilježavanje 26. godina od pada grada Vukovara u agresorske ruke, kao i obilježavanje 26. obljetnice stradanja u Škabrnji.
09:58 "Uvijek ćemo se sjećati svih onih koji su dali život za Hrvatsku. Tragedija koja se dogodila tada, nakon najsnažnije agresije velikosrpskog režima, bila je prekretnica u procesu priznanja Hrvatske", kazao je premijer Andrej Plenković po dolasku u Vukovar iz dvorišta vukovarske Opće bolnice gdje je dao izjavu medijima.
'Tragedija koja se dogodila nakon skoro 90 dana konitnuiranog granatiranja od strane velikosrspke Miloševićeve agresije bila prekretnica u međunarodnom priznanju Hrvatske. Nakon više od sedam godina Hrvatska je ovdje ponovno zaokružila svoju teritorijalnu cjelovitost. To je bio poticaj i na europskom putu zemlje i na tom tragu danas trebamo nastaviti graditi moderno demokratsko i u ključivo društvo', kazao je premijer Plenković.
Naglasio je da je Vukovar za Vladu od izuzetne važnosti te da će to pokazati djelima i godinama koje su pred njima.
"Vjerujem da će niz mjera koje ćemo donositi u mandatu ove vlade omogućiti i ostanak ljudi u Vukovaru, ali vraćanje još jednog određenog broja ljudi u grad", kazao je.
'Puno toga smo ostvarili'
Podsjetio je kako je prošle godine na sjednici Vlade održanoj u Vukovaru donijet niz konkretnih zaključaka i prijedloga kako da se unaprijedi kvaliteta i standard života naših ljudi u Vukovaru.
"Godinu dana nakon toga, možemo reći da smo puno toga ostvarili - od činjenice da se sprema novi zakon o razvoju Vukovara, da smo upravo donijeli odluku da se za 50 posto sredstava poveća fond za razvoj Vukovara, dakle uglavnom namijenjen gospodarstvu; projekti koji se odnose na komunalnu, vodnu infrastrukturu, na infrastrukturu Grada. Hrvatska vojska se vratila u Vukovar", rekao je premijer.
Dodao je da je doneseno niz odluka oko novih objekata te da su otvoreni bazeni u Vukovaru, a slijedi otvaranje Arhiva. Nastoje također pomoći svim mjerama Ministarstva regionalnog razvoja i drugih ministarstava u poticanju gospodarstva.
"Vladi je Vukovar izuzetno važan, moja komunikacija s gradonačelnikom Penavom je praktički stalna, čujemo se svaka dva do tri tjedna, koordiniramo aktivnosti i vjerujem da će taj niz mjera koje ćemo donositi u mandatu ove Vlade omogućiti i ostanak ljudi u Vukovaru, ali i vraćanje određenog broja ljudi u grad", kazao je.
Pad broja stanovnika u Vukovaru
Dodao je kako je najavna prezentacija pokazala da Vukovar ima znatno manje stanovnika nego što je imao prije 1991. godine.
"Za nas je Vukovar izrazito bitan i to ćemo pokazati našim djelima i u godinama koje su pred nama", poručio je Plenković, poručio je također da će se uvijek iz aspekta institucija, ali i svakog od njih osobno sjećati svih onih koji su dali život za Hrvatsku.
"Tragedija koja se dogodila tada nakon skoro 90 dana kontinuiranoga bombardiranja, napada, najsnažnije agresije velikosrpskog Miloševićevog režima koji je doveo do velike tragedije u Domovinskom ratu ujedno je, siguran sam, bio i prekratnica u procesu međunarodnoga priznanja Hrvatske, a konačno nakon više od sedam godina mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja", rekao je Plenković.
Hrvatska je tu, po njegovim riječima, zaokružila svoju teritorijalnu cjelovitost i naravno uspostavila vlast u svim dijelovima Hrvatske. "To je bio i poticaj i na europskom putu zemlje, jačanju naših institucija, integracije u društvo i manjina u Hrvatskoj i na tom tragu danas, 26 godina nakon sjećanja na žrtve Vukovara trebamo nastaviti graditi moderno, demokratsko i uključivo hrvatsko društvo", poručio je premijer.
9:30 Na putu od Vinkovaca i Osijeka prema Vukovaru može se susresti veliki broj hodočasnika koji pješice ide prema Vukovara.
Među njima nalazi se i skupina 80-tak hrvatskih branitelja iz bosanske Posvine s oraškog područja koji su iz Orašja put Vukovara krenuli prije tri dana, javlja Hina.
Sudionicima obilježavanja vukovarske tragedije pridružit će se i sudionici karavane motociklista pod nazivom „Zajedno u ratu - zajedno u miru", koja je u ponedjeljak krenula s krajnjeg juga Hrvatske, iz Prevlake, a koji su do Vukovara provezli 1500 kilometara.
Za sav promet od 9 do 15 sati bit će zatvorene vukovarske prometnice koje od bolnice vode prema Memorijalnom groblju.
9:15 U krugu vukovarske bolnice okupljaju se sudionici koji će sudjelovati u Koloni sjećanja za žrtvu Vukovara. Oko vukovarske bolnice i u njenom dvorištu okupio se velik broj građana pristiglih iz svih dijelova Hrvatske i iz inozemstva, a skupu je nazočani i hrvatski državni vrh - predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, članovi Vlade i brojni saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora i Katoličke crkve.
8:20 Jutros je u 5 sati i 30 minuta sa zagrebačkog glavnog kolodvora krenuo posebni vlak za Vukovar, kojim se HŽ u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja uključio u obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Dolazak u Vukovar planiran je u 9 sati i 30 minuta, a povratak u 18 sati. Svih 170 karata je rasprodano, a HŽ je osigurao dodatne vagone za redovite vlakove na relaciji Zagreb - Vinkovci - Vukovar. Očekuje se da će prema Vukovaru biti prevezeno više od 1000 putnika, javlja HRT.
Komemorativnim okupljanjem u dvorištu vukovarske bolnice te kolonom sjećanja od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, državna i druga izaslanstva odat će počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna poput Vukovara.
Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.
Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.
Vrh JNA očekivao da će osvojiti Vukovar u tjedan dana
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.
Oružana pobuna dijela srpskog stanovištva u Hrvatskoj i agresije JNA na Hrvatsku tada je bila na vrhuncu, a aktivna su bila sva ratišta – istočnoslavonsko, zapadnoslavonsko, kordunsko, banijsko, ličko, dalmatinsko i dubrovačko.
Vrh JNA pretpostavljao je da će Vukovar osvojiti u tjedan dana, no borbe su potrajale gotovo tri mjeseca, tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti snage branitelja i zauzeti grad.
Odnos vojne moći sukobljenih strana svo je vrijeme bitke bio neravnopravan. Hrvatske snage u Vukovaru i okolnim naseljima nikada nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je, s druge strane, grad pod opsadom držalo oko 30 tisuća vojnika Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga.
JNA je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, 252. oklopnu brigadu, mobilizirane su jedinice Teritorijalne obrane Srbije, a na vukovarsko bojište poslane su elitne Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada. Angažirane su i jedinice pobunjenih Srba, te paravojne četničke postrojbe opremljene u Srbiji.
U napadima je redovito sudjelovalo ratno zrakoplovstvo, 400 tenkova, stotine minobacača i topova. Na grad je ispaljeno više od 6,5 milijuna projektila koji su ga na kraju potpuno uništili. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nekoliko su puta bezuspješno pokušavali deblokirati grad koji je sredinom listopada 1991. bio potpuno opkoljen. Skupine branitelja samostalno su se pokušavale probiti iz grada, no bile su preslabe.
Na potpuno razrušen grad dnevno je padalo po 11.000 granata
Život u opkoljenom i razrušenom Vukovaru bio je iznimno težak, nije bilo struje niti uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civilnog stanovništva tjednima je bila u podrumima i skrovištima. Gradska bolnica bila je teško oštećena i radilo se u nenormalnim uvjetima, svi njeni katovi morali su biti napušteni i funkcionirala je u podrumu, s hodnicima prepunima kreveta.
Konvoji Crvenog križa i Liječnici bez granica probijali su se do grada kako bi evakuirali ranjenike i dopremili humanitarnu pomoć.
Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.
Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.
Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.
U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.
