Nakon studije Svjetske meteorološke organizacije da već u idućih pet godina očekujemo porast prosječne globalne temperature za 1,5 °C, što je više godina prije nego što se pretpostavljalo da će se to dogoditi, RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar objašnjava što će to značiti po naš svakodnevni život:
Na internetskim stranicama Međuvladinog panela za klimatske
promjene, izvorno IPCC-a, uz specijalni izvještaj o ograničavanju
globalnog porasta temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih
vrijednosti stoji poznati citat Antoinea De Saint Exupérya, "Što
se tiče budućnosti, vaš zadatak je, ne da je predvidite, nego da
je omogućite."
Citat je to iz Citadelle, jednog od najvećih djela autora kojega
većina zna samo kao autora Malog princa. Mnogo je mudrosti
ostavio na papiru, a među njegovim brojnim dubokim i dalekovidnim
rečenicama je i tvrdnja da je "biti čovjek, upravo, odgovorno".
Riječju odgovornost bombardiraju nas ovih dana u kontekstu pandemije, no čovjekova odgovornost je, svjesni smo, daleko šira. I jasno se ističe u izvještajima IPCC-a, pa tako i u ovom u kojem se govori o posljedicama zatopljenja za 1,5 °C i s njim povezanim emisijama stakleničkih plinova. Izvještaj je napisan 2018. godine i predstavljen na Pariškom samitu o klimi.
Autori u izvještaju ističu da je velika vjerojatnost porasta temperature preko praga od 1,5 °C između 2030. i 2052.
Sjećate se ledene kiše u Gorskom kotaru?
Posljedice porasta temperature već imamo. Ekosustavi i na kopnu i u oceanima su se već promijenili, a budući rizici ovise o brzini, veličini i trajanju promjene temperatura. U suštini, bit će daleko veće ako nastave rasti i iznad porasta od 1,5 °C nego ako ih uspijemo stabilizirati na 1,5. Neke će promjene biti nepovratne, neki će ekosustavi biti trajno izgubljeni.
Ovo je sve dosta općenito, pa evo nekih vrlo jasnih primjera, konkretno za naše dvorište. Sjećate se ledene kiše u Gorskom kotaru 2014. godine? 14 tisuća kućanstava ostalo je bez električne energije, šteta na infrastrukturi HEP-a iznosila je 106 milijuna kuna, što je, kako piše sama Elektroprivreda, najveća mirnodopska šteta u povijesti te tvrtke.
Stravičan spektar bolesti
Klimatske promjene uključuju stravični spektar bolesti koje postaju češće ili prisutnije tamo gdje ih prije nije bilo, pa i onih sasvim novih koje dosad nismo imali. Vjerojatnost zaraze Groznicom Zapadnog Nila povećat će se uz projicirani porast temperature sa sadašnjih dva do šest posto na 50%.
Dakle, svaki drugi ubodeni oboljet će od infekcije koju uzrokuju komarci koje do prije desetak godina u našim krajevima nije ni bilo.
Sigurno ste primijetili da se sve češće pojavljuju i problemi s potkornjakom. Od 2014. na dalje sve češće se pojavljuje u šumama Gorskog kotara, na Marjanu, a šteta od svake epizode u kojoj glavnu ulogu igraju ovi nemilosrdni kukci iznosi oko pola milijuna kuna.
Pomor koralja, periski...
(Pomor periski. Izvor: Boris Meić)
Kao i drugdje u svijetu, i u Jadranu se sve češće opaža pomor koralja. Povećane temperature mora pogoduju širenju invazivnih vrsta alga, koje stvaraju gusti pokrov na dnu i uništavaju druge organizme. 2007. godine imali smo cvjetanje mora u Istri s kojim je smanjen ulov ribe za 30 do 70 %, a šteta je procijenjena na 127 tisuća eura.
Društvo istraživača mora 20 000 milja 2019. godine iznijelo je podatke da je plemenita periska, zaštićeni hrvatski endem i najveći školjkaš, imala zabilježen izniman mortalitet, a na nekim mjestima vrsta je potpuno nestala.
Predviđanja hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine, uslijed klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj biti smanjen za 3–8 %. Samo na kukuruzu štete uzrokovane globalnim zatopljenjem mogle bi iznositi i do 116 milijuna kuna na godinu.
Promjene sve brže
Ovakvih je primjera gomila. Izneseni su u brojnim dokumentima, među ostalim i u Izvještaju o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima još iz svibnja 2017. godine. A koliko se toga otad promijenilo!
Danas smo itekako svjesni da porast od 1,5 °C nećemo doživjeti bez niskougljičnih mjera do 2030., nego u idućih 5 godina. Svjesni smo da se globalni porast temperature ubrzava snažnije nego što je to većina scenarija pokazivala i da ćemo posljedice vidjeti ranije nego što smo mislili.
Prihvatili smo, nadam se, i upozorenja prirodoslovaca da proljetni lockdown nije donio dugoročni boljitak za okoliš i da u oporavak od covid krize moramo ići na nov i drugačiji način slušajući znanost i poštujući pravila igre koje postavlja priroda.
