Nakon desetodnevne stanke, Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja u srijedu, kada će raspraviti osam točaka, a ovaj tjedan čak 24.
Radni tjedan 'otvara' raspravom o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za prošlu godinu koje pokazuje da je Ured odradio opsežan posao, od listopada 2017. do konca rujna prošle godine obavio je sve planirane revizije: 224 financijske i 104 revizije učinkovitosti, 11 provjera provedbe naloga, 223 uvida u financijske izvještaje.
Obavio je reviziju 23 korisnika državnog proračuna i 71 lokalne jedinice, 11 gradova i 60 općina, Hrvatskog crvenog križa i 30 društava Crvenog križa, 41 političke stranke, šest nezavisnih zastupnika i nezavisnog lokalnog vijećnika.
Pregledane sve stranke zastupljene u Saboru
Revizija je ‘ušla’ u svih 20 ministarstava te u tri zavoda: za mirovinsko, za zdravstveno osiguranje te za zapošljavanje, o financijskim izvještajima izrazila je 15 bezuvjetnih i osam uvjetnih mišljenja, isto toliko i o usklađenosti poslovanja.
Naime, za razliku od prijašnjih godina, kada je davala jedno, zajedničko mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju, zbog novih standarda daje dva, jedno za financijske izvještaje, drugo sa usklađenost poslovanja.
Ministarstva kulture, zdravstva, poljoprivrede i znanosti dobila su uvjetnu ocjenu u obje ‘kategorije’, baš kao i HZZO. Najčešće nepravilnosti kod proračunskih korisnika tiču se računovodstvenog poslovanja, prihoda i rashoda.
Od 174 političke stranke, koliko ih je djelovalo u 2017. godini, Ured je obavio financijsku reviziju njih 41, za financijske izvještaje stranka izrazio je 28 bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti njihova poslovanja 32 bezuvjetna i devet uvjetnih mišljenja. Obuhvaćene su sve stranke zastupljene u Saboru, a među onima koje su dobile bezuvjetno mišljenje u obje kategorije su HDZ, SDP, Most NL, HNS i Neovisni za Hrvatsku, uvjetna mišljenja u obje kategorije imaju Bandićeva Stranka rada i solidarnosti i HSS.
Vinarima lakši pristup tržištu
Zastupnici će u srijedu raspravljati i o konačnom tekstu novog zakona o vinu koji treba pojednostaviti zakonodavni okvir te olakšati vinarima pristup tržištu. Zakon predviđa decentralizaciju ocjenjivanja vina, veću kontrolu na terenu te administrativno rasterećenje od 33 posto u odnosu na postojeće propise.
Pored toga, u sustav vinarstva i vinogradarstva unosi nove elemente: ukidaju se sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te se time 12 milijuna kuna vraća sektoru vinarstva za marketinške aktivnosti, ukidaju se evidencijske markice, koje su bile obvezna prije stavljanja vina u promet, te se uspostavlja marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.
