Odluka Ustavnog suda je protivna slobodi medija i pravu javnosti i ostaje snažan dojam da Ustavni sud nešto skriva od javnosti, poručilo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) oštro prosvjedujući zbog odluke Ustavnog suda da na svojoj današnjoj dugo čekanoj sjednici o odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite ne omogući prisutnost novinarki i novinara.
''HND ovakvu odluku smatra protivnom demokratskim standardima, slobodi medija i pravu javnosti da o svim odlukama Ustavnog suda, a pogotovo o današnjoj, bude detaljno informirana. Obećanja iz Ustavnog suda kako će na "sva novinarska pitanja biti odgovoreno u potpunosti i pravovremeno" zvuče neuvjerljivo jer nakon ovakvog postupka kojim je novinarima i novinarkama onemogućeno praćenje sjednice ostaje snažan dojam da Ustavni sud nešto skriva od novinara, odnosno od javnosti. I sve to događa se u zemlji članici Europske unije koja je donedavno predsjedala tom istom unijom'', reagirao je odmah HND.
Zašto su se na Olimpu hrvatskog sudovanja oglušili o zakon i Ustav - koji građanima i građankama Hrvatske jamče pravo na pristup informacijama, čuvari i čuvarice tog istog Ustava zasad nisu ni pokušali argumentirano objasniti. Ostat će to valjda za konferenciju za medije koju su najavili, a u međuvremenu, javnost je osuđena na priopćenje odaslano s Ustavnog suda.
Miroslav Šeparović (PIXSELL)
Ustav jamči pravo javnosti na pristup informacijama
''Ustavni sud, na temelju članka 47. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, nije omogućio nazočnost sjednici predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja postupajući sukladno s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH, Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju u ovom sazivu Ustavnog suda nitko od sudaca nije do sada doveo u pitanje pa ni u drugim slučajevima u kojima je postojao izražen javni interes. Uz navedeno, skreće se pozornost da Ustavni sud, s obzirom na raspoloživi prostor u zgradi suda na Trgu sv. Marka 4, nije u mogućnosti održati sjednicu na način da osigura poštovanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz pandemiju bolesti COVID-19'', navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Ustavni sud, navodi dalje, ''javnost svog djelovanja osigurava javnom objavom dnevnih redova sjednica, zapisnika sa sjednica, izdavanjem službenih priopćenja, javnom objavom odluka/rješenja i njihovih sažetaka i održavanjem konferencija za medije kada to, s obzirom na velik interes javnosti, ocijeni potrebnim. Tako će biti postupljeno i u ovim ustavnosudskim predmetima, s time da će konferencija za medije, koju će voditi predsjednik Suda, biti sazvana protekom roka od osam dana za izradu najavljenih izdvojenih mišljenja sudaca''.
Andrej Abramović, Lovorka Kušan, Goran Selanec (RTL / PIXSELL)
No, ima onih u Ustavnom sudu koji smatraju da je sjednica trebala i mogla biti otvorena jer je prisutnost medija na sjednicama Suda pripisana zakonom i riječ o temi interesantnoj javnosti, ali su preglasani. Troje sudaca bilo je za, a desetoro protiv. Jaavnu raspravu o zahtjevima zaprimljenima na Ustavnom sudu zatražili su ustavni suci Andrej Abramović i Goran Selanec te ustavna sutkinja Lovorka Kušan.
Što se tiče epidemioloških mjera, dvorana Ustavnog suda nije jedina u Zagrebu u kojem, prema zakonu, Ustavni sud zasjeda i s obzirom na lijepo vrijeme sjednica je mogla biti održana i vani, kazao je Abramović u izjavi novinarima i novinarkama ispred Suda.
S obzirom na to da je glavna funkcija Ustavnog suda stabilizirati ustavni poredak smatrali su da je sve bilo potrebno raspraviti s uglednim stručnjacima i stručnjakinjama te samim strankama. "To je bio naš glavni razlog i smatrali smo da kroz javnu raspravu javnost ima poseban uvid u sve argumente koje bi se iznijelo", dodao je Selanec.
''Ustavni sud nije prihvatio prijedloge troje sudaca Ustavnog suda da se provede javna rasprava na temelju članka 50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, na koju bi bili pozvani i predstavnici medija s obzirom na to da je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade ili Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne postoji prijepor'', navodi Šeparović.
'Samo informirana javnost može biti učinkovit demokratski mehanizam kontrole vlasti'
Otvorenost rada Ustavnoga suda već je ranije tražio i Gong,
a zahtjev je podržala i povjerenica za informiranje zatraživši
još prije par godina od Ustavnog suda prilagodbe kako bi
njegov rad bio što transparentniji. Javnost ima Ustavom zajamčeno
pravo na pristup informacijama koje joj treba biti omogućeno,
prije svega, u situacijama krize i pandemije kada povjerenje
građana i građanki u demokraciju, demokratske procese i
institucije opada, ističu u Gongu.
Bez tog povjerenja, upozoravaju, ''nema ni njihovog sudjelovanja
u donošenju odluka i aktivnog participiranja u demokratskim
procesima što izuzetno slabi kvalitetu donošenja i
provođenja propisa. Samo informirana javnost može biti učinkovit
demokratski mehanizam kontrole vlasti, a zadaća institucija u
zrelim demokracijama je edukacija javnosti i što transparentnije
informiranje o svom radu''.
