Glavno pitanje ovih izbora je i dalje: zašto su ankete toliko pogriješile? Većina je ispitivanja pokazivala da je u vodstvu Restart koalicija, koja je u nedjelju doživjela potop, dobila je 10-18 mandata manje nego im se predviđalo. Ni HDZ-u nitko nije davao 66 mandata. Precijenjen je Domovinski pokret, podcijenjen Most.
Pa su mnogi još u izbornoj noći pričali o lažnim anketama, inženjeringu, optuživali medije za manipulacije, a i Žarko Puhovski je ocijenio da su agencije najveći gubitnici ovih izbora.
Agencije kažu da oni ispituju preferencije i prate trendove, ne predviđaju rezultate, ali isto su tako prije četiri godine preferencije bile na strani SDP-a pa je pobijedio HDZ, isto su tako preferencije bile na strani Ive Josipovića, a pobijedila je Kolinda Grabar-Kitarović.
Je li problem u fiksnim telefonima, koroni, neodlučnima ili lijenosti lijevih birača?
Ovakvo nadmoćnom trijumfu vjerojatno se nije nadao ni sam Andrej Plenković per po svemu se činilo da će biti neizvjesno.
Predizborne ankete HDZ-u su davale od 52 do 57 mandata, a dobili su 66. Restartu su predviđale između 51 do 59, a podbacili su s 41. Domovinskom pokretu su sve davale 18, a oni dobili 16. Most je trebao imati od 4 do 9, a ostvarili su 8.
Na vjerodostojnost anketa utjecala je rekordno niska izlaznost od 46 posto, dio birača možda se uplašio koronavirusa. Osim toga, ankete se ne rade na dan izbora - Bernardićevo neslaženje u papirima, debate, kampanja, sve to može promijeniti trend.
"Ankete utvrđuju stanje javnosti na onaj dan kada su provedene. Problem je u medijskoj interpretaciji tih anketa. Prije svega! Budući da ih mediji predstavljaju kao stanje stvari na dan izbora. To je krivo i to je najčešći izvor konfuzije i izvor problema kada kažemo ankete su i ovog puta pogriješile", ističe Marijana Grbeša-Zenzerović, profesorica političke komunikacije.
Pogriješile su i na prošlim parlamentarnim izborima. 2016. HDZ-u su davale 55, a osvojilli su 61 mandat. SDP je po njima trebao biti relativni pobjednik sa 62 mandata, a dobili su 54. Mostu su davale 12, a dobili su 13 mandata.
A kad promaše, onda se političari bune da su utjecale na konačni rezultat izbora. Zato neke države imaju jasna pravila.
"U Europi dosta zemalja brani objavljivanje javnog mnijenja tjedan ili dva tjedna prije izbora poput Slovačke ili Italije. Recimo, Češka ne da tri dana prije izbora. Neke zemlje Južne Amerike recimo brane i po mjesec dana prije izbora", navela je Grbeša-Zenzerović.
Neki birači su vjerniji od drugih
Na predsjedničkim izborima 2014. ankete su favorizirale Josipovića kojemu je mandat tada napadala Kolinda Grabar-Kitarović, a na izborima se dogodilo suprotno. Josipović je dobio 49 posto, a Grabar Kitarović 51.
Prisjetimo se i europarlamentarnih izbora. Po anketama je HDZ dobivao 5 mandata, a ostvario 4. SDP je dobivao 3, a rezultat je bio 4 mandata. Pa smo nakon izbora naučili što je to "crni labud".
A znamo da su neki birači vjerniji od drugih pa na izbore idu organizirano, autobusima. Ali kad ih anketari prije toga nazovu i pitaju za koga će glasati, na to pitanje ne žele iskreno odgovoriti pa se događa da ankete često prednost daju lijevim opcijama.
"To je nešto u teoriji što se zove 'tihi konzervativac'. Dakle, to je pojava koja kaže da su konzervativni birači neskloniji odgovarati na ankete i davati točan odgovor i skrivati opciju za koga će glasati. To se kod nas dogodilo na prošlim europarlamentarnim izborima kad je strankama desnije od HDZ-a otišlo puno glasova. Taj ste moment imali i na Brexitu, kao i na američkim predsjedničkim izborima", rekla jeGrbeša-Zenzerović..
U Americi je čak 20 anketarskih kuća na nacionalnoj razini prednost dalo Hilary Clinton, a dobio je Trump. Kasnije je otkriveno da Trumpovi birači nisu imali povjerenja u istraživanja i ne vole telefonske ankete. Čini se, slično kao HDZ-ovi birači.
