Gotovo je nevjerojatan podatak da izvan granica Hrvatske živi gotovo jednak broj Hrvata i njihovih potomaka kao i u samoj domovini. Procjene se kreću od 3,2 do čak četiri milijuna ljudi, čineći takozvanu 'drugu Hrvatsku' rasprostranjenu po svim kontinentima.

Riječ je o slojevitoj priči koja seže generacijama unatrag, ispisanoj motivima koji su se mijenjali kroz povijest, od ekonomske nužde i političkih progona do suvremene potrage za profesionalnim prilikama.

No, posljednjih godina javlja se i novi, suprotan trend, tihi povratak onih koji u domovini svojih predaka traže nešto više od posla, osjećaj pripadnosti i kvalitetu života.

PLAĆE SU BOLJE, ALI... /

Kakav je život izvan Hrvatske? Pogledajte što vas zapravo čeka u Njemačkoj, Irskoj i Austriji

Gdje su naši ljudi pronašli novi dom?

Hrvatska dijaspora jedna je od najbrojnijih u odnosu na matičnu zemlju, a njezini članovi utkali su svoje priče u tkivo brojnih svjetskih država. Apsolutno najveća zajednica nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se procjenjuje da živi oko 1,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Značajne zajednice, koje su se formirale kroz različite iseljeničke valove, postoje i u Chicagu, Pittsburghu i Kaliforniji, gdje su hrvatske organizacije, crkve i kulturni centri postali čuvari identiteta.

U Europi, Njemačka je desetljećima glavno odredište, a danas u njoj živi oko 500.000 ljudi hrvatskih korijena. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, upravo je Njemačka postala najpopularnija destinacija za radnu migraciju. Daleko od Europe, u Južnoj Americi, posebno se ističu Argentina s oko 250.000 i Čile s oko 200.000 potomaka Hrvata, čiji su preci još u 19. i početkom 20. stoljeća krenuli u nepoznato, ostavivši neizbrisiv trag u tamošnjim društvima. Sličan broj, oko 250.000, broje i hrvatske zajednice u Australiji i Kanadi, dok na Novom Zelandu živi impresivnih 100.000 ljudi s hrvatskim porijeklom.

U posljednjem desetljeću, kao nova popularna destinacija istaknula se Irska, gdje danas živi više od 20.000 Hrvata.

Foto:

Novi život: Veće plaće, ali i astronomski troškovi

Glavni pokretač suvremenih migracija svakako je potraga za boljim radnim uvjetima i višim primanjima. No, život u ekonomski razvijenijim zemljama donosi i drugu stranu medalje, znatno veće troškove života koji često umanjuju financijsku prednost. Iskustva Hrvata u inozemstvu potvrđuju da, iako su plaće veće, najveći izazov predstavlja stanovanje.

U Irskoj, koja je postala simbol novog iseljeničkog vala, prosječna mjesečna bruto plaća iznosi oko 4.000 eura. Ipak, cijene najma, posebice u Dublinu, opisuju se kao 'astronomske'. Jedna soba u zajedničkom kućanstvu može stajati i do 1.200 eura, dok cijena manjeg stana nerijetko premašuje 2.000 eura.

Slična je situacija i u Njemačkoj. Uz prosječnu neto plaću od oko 3.200 eura, stanarina u većim gradovima lako može 'pojesti' i polovicu primanja, a visoke cijene energenata dodatno opterećuju kućni budžet.

Svakodnevni život također je osjetno skuplji. Dok se u Hrvatskoj njeguje kultura dugih ispijanja kava, u Dublinu kava za van košta od dva do četiri eura. Cigarete, frizerske usluge i izlasci u restorane luksuz su koji si mnogi ne priušćuju često. Opći je zaključak da je za održavanje sličnog životnog standarda kao u Hrvatskoj potrebno zarađivati barem dvostruko više. Unatoč financijskim izazovima, iseljenici kao prednosti ističu uređenost sustava, bolje zdravstvo i veće poslovne prilike.

'DOŠLA SU DRUGA VREMENA' /

Nije više obećana zemlja, iselilo čak 22.000 Hrvata: Ali, ni povratak u Hrvatsku nije lagan

Priče o povratku i potrazi za identitetom

Iako se odlazak mladih i dalje percipira kao dominantan trend, statistike posljednjih godina otkrivaju i jednu novu, ohrabrujuću pojavu, a to je povratak. Podaci pokazuju da je 2024. godina zabilježila pozitivan migracijski saldo, što znači da se u Hrvatsku više ljudi doselilo nego što ju je napustilo. Među njima je i oko 13.300 hrvatskih državljana, najviše povratnika iz Njemačke, Bosne i Hercegovine i Austrije.

Motivi za povratak često nisu isključivo financijske prirode. Mnogi se vraćaju zbog obitelji, osjećaja sigurnosti i ležernijeg načina života koji im je nedostajao na Zapadu. Priča jedne mlade Novozelanđanke hrvatskih korijena, savršeno oslikava tu čežnju. Njezini djed i baka napustili su Hvar šezdesetih godina "jer su morali", dok se ona vratila "jer je mogla". Njezino iskustvo, kao i iskustva mnogih drugih potomaka iseljenika, govori o dubokoj potrebi za ponovnim povezivanjem s korijenima i identitetom koji se prenosio generacijama, tisućama kilometara daleko od domovine.

Ovaj tihi pokret povratnika, koji uključuje kako one koji su nedavno otišli, tako i drugu i treću generaciju iseljenika, donosi novu dinamiku u priču o hrvatskoj dijaspori. Iako reintegracija nosi svoje izazove, od kulturoloških razlika do snalaženja na tržištu rada, želja za životom u zemlji predaka za mnoge postaje jača od svih prepreka.

Priča o hrvatskom iseljeništvu stoga više nije jednosmjerna ulica. Ona je kompleksna tapiserija satkana od odlazaka i dolazaka, od snova o boljem životu u tuđini i čežnje za povratkom kući. Dok jedni grade budućnost u novim domovinama, drugi je pronalaze upravo tamo odakle su njihovi preci jednom morali otići, ispisujući tako novo poglavlje u povijesti "druge Hrvatske".

POGLEDAJTE VIDEO Hrvati u kupovnoj moći pretekli Slovence? Reporter Direkta u čudu otišao u Ljubljanu i sve provjerio