Trošarine više nego u BiH i Srbiji
"Trošarina od 3,86 kuna u Hrvatskoj je viša nego u BiH i Srbiji zbog direktive Europske unije koja propisuje minimalnu trošarinu. Od cijene goriva koju građani plaćaju, otprilike 60 posto će uzeti država", pojasnio je Darko Horvatić. "Problem je što mi u litri goriva plaćamo porez na porez, jer ta trošarina ulazi u osnovicu za PDV", rekao je. Plaćamo 25 posto poreza na trošarinu, država uzima svoje i uvijek se može pozvati na preporuku Europske komisije", dodao je.
"Na hrvatskom tržištu su 3 ili 4 ozbiljnija igrača u naftnom biznisu, a različite tvrtke imaju u lipu jednake cijene. Nije normalno da tvrtka koja ima vlastitu proizvodnju i trgovačku mrežu ima iste cijene kao tvrtka koja je isključivo trgovačka", rekao je Horvatić. Spomenuo je Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, za koju je rekao da je reagirala tek kada su njegovi gosti u jednoj radijskoj emisiji spomenuli hrvatsku verziju mini OPEC-a. Na upit o uvoznom gorivu i odakle dolazi, rekao je kako to nitko ne zna, kao što nitko ni ne kontrolira.
'Kvaliteta goriva na našem tržištu je jako upitna'
Tin Bašić je pojasnio kako su trošarine i PDV osnovni uzroci drastične razlike u cijenama goriva u Hrvatskoj i BiH. "PDV u Hrvatskoj je 25 posto, a u BiH 17 posto. Trošarine su kod nas 3,86 kuna, a u BiH 1,55." Tvrdi kako je kvaliteta goriva u Hrvatskoj prilično dobra baš zbog direktiva EU-a koje mora slijediti. "Kvaliteta goriva kod nas i u BiH su dvije različite stvari, u BiH je mnogo nekvalitetnije." Horvatić se nadovezao i rekao da je to daleko od istine. "Kvaliteta goriva na našem tržištu je jako upitna", smatra. "Tko jamči da je gorivo na crpkama onakvo kakvo se traži na papirima i po propisima", rekao je. "Otkada se država odrekla Branka Jordanića i Državnog inspektorata, i na brzinu razmontirala kombi 'Istina', koji je mogao u svakom trenutku to detektirati, više nitko nikome ne može jamčiti za kvalitetu onoga što trpa u svoje vozilo." Tvrdi kako, umjesto goriva premium kvalitete, građani dobivaju koktel svega i svačega.
"Kad cijene idu gore, idu kao raketa u nebo. Kad padaju, onda padaju efektom pera, vrlo polagano", rekao je Marko Biočina. Smatra da potrošači od liberalizacije tržišta nisu dobili ono što su trebali. "Smisao liberalizacije bilo je poticanje konkurencije koja bi dovela do bolje kvalitete i boljih uvjeta. Efekti toga nisu vidljivi", rekao je. Pojasnio je da je liberalizacija trebala rezultirati time da marže trgovaca nešto porastu, ali je isto tamo morala dovesti do konkurencije i dinamičnog tržišta. Biočina tvrdi da je kontrola kvalitete naftnih derivata pala nakon ulaska Hrvatske u EU. "Do ulaska smo imali sve standarde kvalitete kao EU, ali smo uz to imali i vrlo strog sustav uvoza derivata. Ulaskom u EU dio regulative za uvoz iz država članica je pao", objasnio je.
'Kod nas se događa oligopol'
"Liberalizacija u naftnom sektoru nije uspjela zbog toga što se nije dogodilo razdvajanje proizvodnje i prerade nafte od distribucije", tvrdi Damir Novotny. "Kod nas se događa oligopol, a to je štetno za ekonomiju", kazao je. "Dva velika igrača, INA i Tifon, drže više od 50 posto tržišta. Tržište nije dovoljno razvijeno, nema dovoljno skladišta i distributivnih kanala. Potrošači kod monopola, a posebno oligopola, plaćaju mnogo više nego što bi trebali", pojasio je. "Država nije nevina jer je od 2007. utrostručila trošarine, djelomično zbog toga što ih je morala usklađivati s minimalnim trošarinama EU-a, ali dijelom i zbog toga što je bila nezasitna."
