U emisiji Otvoreno jučer se raspravljalo može li prosječna plaća u Hrvatskoj biti 7500 kuna, kao što je predložila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Također je postavljeno pitanje zašto turistički radnici u Hrvatskoj imaju višestruko manje plaće od kolega iz Austrije, iako su cijene noćenja približno iste te hoće li zbog nedostatka radnika u budućnosti rasti i plaće.
O tim su temama raspravljali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, bivši ministar turizma te direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, Ivan Bračić, predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca HUP-a te predsjednik Udruženja tekstilaca HGK-a Stjepan Pezo.
Ribić: Plaće svakako trebaju rasti
Sindikalist Vilim Ribić rekao je da "plaće svakako trebaju rasti".
"Ako se provede niz sinkroniziranih politika i mjera, to se onda može postići. Predsjednica nije rekla u kojem roku to treba napraviti. Ono što je meni u toj izjavi zapelo za oko, jest to da je predsjednica rekla da plaća treba biti 7500 tisuća kuna, a ujedno kontradiktorno govori da je cijena rada previsoka. Pitanje je hoće li se poslodavci odreći profita ili će država smanjiti namete, o tome se može raspravljati", rekao je Ribić.
Ministar ponovio riječi premijera
Ministar rada je na to odgovorio ponavljajem premijerovih riječi, rekavši da "Vlada ne može dekretom odrediti kolika će biti prosječna plaća". "Kroz tri porezne reforme rasteretili smo gospodarstvo i fizičke osobe za oko šest milijardi kuna. Sve to je dovelo do povećanja potrošnje i rasta plaća. U prve dvije godine mandata prosječna plaća je porasla 710 kuna. Imamo nikad manju nezaposlenost, koja je manja od zemalja eurozone. Raste nam i zaposlenost. Vidimo pozitivne trendove", rekao je Pavić.
Na konstataciju voditelja da su u drugim državama EU-a mnogo veće plaće i bolji standard, Pavić je kazao kako je živio u Velikoj Britaniji te da su "tamo troškovi veći pa je bolje živio s 4200 kuna u Zagrebu nego s 12 tisuća kuna u Velikoj Britaniji".
"Ne možete uspoređivati kruške i jabuke. Ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj do 40. godine života žive sa svojim cimerima", dodao je.
'Država treba urediti tržište'
Bračić koji se bavi proizvodnjom meda rekao je kako bi država trebala urediti tržište da bi on mogao prihvatiti predsjedničin prijedlog. "Veća je presija sive ekonomije, rada na crno, trženja proizvoda mimo sustava kontrole kvalitete", požalio se.
Direktor tvornice Galeb iz Omiša, Stjepan Pezo, kaže da su plaće u tekstilnom sektoru među najnižima u državi.
"To nije slučaj samo kod nas nego je to slučaj u svim državama. Kada gledamo plaće za 2017. godinu prosječna plaća je bila 3600 kuna. Generalna slika je da smo izgubili 10 tisuća radnika u 10 godina. S uvođenjem minimalne plaće gdje je ona propisana na mjesečnoj razini i u bruto iznosu, određeni dio poslodavaca se diskriminira. Bio bih najsretniji kada bih svakome mogao dati 7500, ali mi smo na globalnom tržištu. Robe dolaze s tržišta na kojima je ozakonjena nelojalnost u upravljanju radom, cijenama rada i ekološkim standardima", rekao je.
HZZO će se odsad baviti i zaposlenima
Ministar Pavić navodi kako Vlada želi iskoristiti ljude iz skupine od 150 tisuća nezaposlenih. "Bitno je povećati i produktivnost. Najavljujem da će se HZZO od sada baviti i zaposlenima. Napravit ćemo pilot-projekt edukacije zaposlenih ljudi, a na tome ćemo graditi nekoliko milijardi kuna vrijednu shemu 2021. i to iz Europskog socijalnog fonda. Jedan od načina da pomognemo gospodarstvu je povećanje produktivnosti kroz njihovo obrazovanje", kazao je.
Veljko Ostojić smatra da je odluka o povećanju kvota dobra za zaposlene u turizmu, no da se radi o vatrogasnim mjerama. Navodi kako je krajnji cilj imati domaće ljude koji će raditi u turističkom sektoru.
"Imate i pitanje drugog dohotka, zašto ne omogućiti nekoj učiteljici iz Donjeg Miholjca da preko ljeta radi nešto na moru? Imate i učenike, studente. Treba prvo iscrpiti sve mogućnosti te se tek onda okrenuti prema van. Ključno je pitanje produktivnosti", rekao je.
