Nove odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prvi put starije osobe navode kao skupinu koja uživa posebnu zaštitu, a njihovo zapostavljanje u smislu nedavanja ili neredovitog davanja hrane i pića te lijekova, nepresvlačenja (pelena), nepružanja zdravstvene skrbi i drugog, također se tretiraju kao oblik nasilja. Time se zapravo, zanemarivanje potreba starijih ljudi prepoznaje kao čin nasilja nad njima, a riječ je o situacijama koje dovode do uznemirenosti starije osobe, ili vrijeđaju njezino dostojanstvo i tako joj izaziva patnju, bilo tjelesnu ili duševnu, doznaje Glas Slavonije. No, kako ističu u Uredu pravobraniteljice, nove odredbe ne treba miješati s već uvedenom obveznom brigom o roditeljima koja postoji u Ustavu i Obiteljskom zakonu.
Izgubljena 'kultura starosti'
Prema podacima tog ureda, u Hrvatskoj samo 17% osoba u dobi od 35 do 49 godina svakodnevno skrbi o starijim, nemoćnim članovima obitelji. "Evo primjera: stara osoba doživjela je moždani udar i u bolnici je. Bolnica ju otpušta kući nakon pružene zdravstvene skrbi, no zovu nas jer nitko iz obitelji ne dolazi po tu osobu. Naša je obveza zbrinuti je, pronaći obveznike uzdržavanja. Kada ih pronađemo, djecu ili druge članove obitelji, kažu nam da ne mogu uzdržavati svoje stare, ni financijski ni stambeno.
Budu tu posrijedi i narušeni odnosi između više djece, kažu da i sami žive od zajamčene minimalne naknade, podstanari su... Kažu da imaju malu djecu pa da ne mogu brinuti i o starima. Nekima je zbog toga neugodno, nekima nije. Žalosno je kada, objektivno gledajući, oni mogu brinuti o svojima starima, no tvrde da to nisu u mogućnosti", izjavila je ravnateljica đakovačkog Centra za socijalnu skrb Dubravka Petrović.
Je li prije bilo drukčije?
“Prije su mladi drukije odgajani, uz veće poštivanje starijih, poštivanje autoriteta uopće. Prije su slučajevi zanemarivanja starih u obitelji bili rijetkost. Danas je to drukčije”, rekla je pak ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Đakovo Branka Barna. Ovaj je problem možda najbolje sumirala psihologinja Mirjana Nazor koja je ustvrdila da smo kao "društvo izgubili kulturu starosti".
"Danas je važno biti mlad, lijepo izgledati, skrivati godine, bore, sijedu kosu, a taj kult mladosti i ljepote nameću i mediji, reklame... Mladost je presudna i u zapošljavanju. Opći stav je u društvu da kako čovjek stari – sve više postaje smetnja, a sve su to stavovi koji urušavaju društvo. Jedna toplina, plemenitost prema starijima, reflektirat će se i prema drugima. Jer, kako imati empatiju i osjećaj za druge ako nam to nedostaje za stare, vlastite roditelje?! Uostalom, stari ljudi zaslužni su za to što mi danas jesmo”, rekla je Nazor.
