I dok premijer Andrej Plenković i njegova Vlada slavodobitno zadnjih dana najavljuju raskošni proračun za iduću godinu, iz Europske komisije početkom tjedna stigle su nam "packe".
Ta je institucija, naime, ocijenila da postoji rizik da nacrt proračunskih planova Hrvatske i još tri članice EU-a ne bude u skladu s preporukama Vijeća EU-a zbog brzog rasta neto nacionalno financiranih primarnih rashoda i zbog toga što nisu počele postupno smanjivati mjere potpore uvedene zbog visokih cijena energije.
Uz Hrvatsku, prozvane su Belgija, Finska i Francuska, a EK traži da zemlje poduzmu potrebne mjere kako bi se uskladile s preporukama Vijeća.
POGLEDAJTE VIDEO: Sanaderov proračun na steroidima, scenarij iz nadrealnog filma i Plenković: 'Curica mi je zahvalila na ručku'
Komisija je ocijenila da će većina država ukinuti energetske mjere ove i sljedeće godine, ali da to neće biti slučaj u Hrvatskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Malti, Njemačkoj i Portugalu, a za koje se predviđa da će značajne mjere još uvijek biti na snazi i 2024. godine.
Ne znamo za ostale zemlje, ali svima nam je jasno ko dan da se kod nas mjere neće ukidati, barem dok ne prođu parlamentarni izbori koji nas čekaju iduće godine. No, što to točno Komisija traži od nas?
Neće biti formalnih posljedica
Za pomoć oko pojašnjenja ovih kritika iz Europe zamolili smo ekonomskog stručnjaka dr.sc. Petra Vuškovića, koji nam je za početak laički i jednostavno pojasnio što znači ovo upozorenje od Europske komisije.
"To jednostavno znači da, pogotovo u predizbornoj godini, apetiti fiskalnih primatelja trebaju biti zadovoljeni što je više moguće. I čini se da stalno probijamo granice u tome, unatoč činjenici da već godinama svjedočimo neku razinu fiskalne konsolidacije u uvjetima snažnijeg gospodarskog rasta primarno zbog europskog novca. Dakle, uz sav taj novac izvana, razni transferi i potpore nisu u programu mršavljenja već suprotno", kaže nam Vušković.
Na pitanje što se Hrvatskoj može dogoditi ako ne bude slijedila preporuke Europske komisije, Vušković kaže kako se čini da neće biti formalnih posljedica, pogotovo u okviru procesa Europskog semestra koji se temelji na preporukama.
S obzirom na to da se u kritikama spominju energetske mjere, Vuškovića smo pitali znači li to da bi se u Hrvatskoj trebale ukinuti potpore koje su još uvijek na snazi zbog visokih cijena energenata.
"Potpore treba racionalno i trezveno sagledati te svakako donositi odluke o barem postupnim sniženjima. Nije to laka odluka jer o potporama ovisi opstojnost mnogih poduzeća u vremenu koje nosi niz netržišnih odnosno geopolitički izazvanih rizika", rekao je dr.sc. Petar Vušković za Net.hr.
