Taj je deficit od 1,9 posto BDP-a napravljen na projekciji rasta BDP-a od 3,2 posto, čemu bi, prema procjeni Vlade, s pola postotnog boda trebala pridonijeti porezna reforma koja stupa na snagu s prvim danom nove godine, piše Novi list.

Dug u zdravstvu narastao za 1,1 milijardu kuna

Riječki dnevnik pozabavio se i s nekoliko zamki koje prijete ostvarivanju proračuna. Te su zamke neke stare hrvatske boljke o kojima se na jučerašnjoj sjednici Vlade nije govorilo, ali na koje upućuju pojedini Vladini dokumenti koji prate proračun te aktualna zbivanja na političkoj sceni.

Tablica s dospjelim, a nepodmirenim obvezama i službeno otkriva eksploziju duga u zdravstvu. Naime, u samo devet mjeseci ove godine Ministarstvo zdravstva je pod vodstvom bivšeg ministra Darija Nakića povećalo dugovanja u tom sektoru za 1,1 milijardu kuna koja su koncem lipnja ukupno dosegla iznos od 2,7 milijardi kuna. Dug samog ministarstva povećan je za 489 milijuna kuna, a nepodmirene obveze HZZO-a narasle za čak 615,9 milijuna kuna, piše Novi list.

Sindikati čekaju svojih 2 milijarde kuna duga

Prijetnja predloženom proračunu mogle bi biti i obveze prema zaposlenima u javnom sektoru. Oni od Vlade traže poštivanje sporazuma potpisanog još 2009. godine da im i osnovicu plaće poveća za šest posto, te isplati dug za ovu godinu kada je obećanje trebalo stupiti na snagu. Sindikalni zahtjev za sljedeću godinu težak je gotovo dvije milijarde kuna, a Vladina ponuda na posljednjem sastanku bila je – pola milijarde kuna. Budući da dogovor nije postignut, čini se da ni ta ponuda nije ugrađena u državni proračun.

Rashodi za zaposlene rastu za 702 milijuna kuna od kojih 275 milijuna otpada na zaposlene i poslove koji se financiraju kroz EU projekte. Preostali novac, oko 150 do 200 milijuna kuna, morat će se potrošiti na povećanje plaća na osnovi minulog rada, tako da u proračunu nema prostora ni za polovično pokrivanje zahtjeva sindikata. Ako se Vlada i sindikati danas približe dogovoru, tada će se njihov sporazum morati ugraditi kroz amandmane.

Hoće li biti dovoljno novca za branitelje?

Također je neizvjesno kakva će prava donijeti novi jedinstveni zakon o hrvatskim braniteljima i hoće li u njega biti uključeni i pripadnici HVO-a iz BiH.

Ako se u proračun ugradi samo dio prava spominjanih u protekle dvije godine, to znači povećanje od 221 milijun kuna, što neće biti dovoljno da država pokrije nove obveze.