Što je bliži dan da Sabor usvoji Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima, to je sve žešći rat bankovnog sektora i hrvatske Vlade u kojemu se ne biraju sredstva - od prijetnji domaćim i stranim sudovima i međunarodnim pritiscima do deložacijama dužnika.
Dodatnu konfuziju je unio i guverner HNB-a proturječnim stavovima, ali on nažalost odbija izaći pred medije i razjasniti stvar, dok je ministar financija Boris Lalovac gostovao u RTL Direktu i osvrnuo se na rat s bankarima.
Dosta jaki pritisak ovih dana, kako se osjećate i jeste li očekivali ovakav otpor?
Osjećamo se dobro. Svi smo ustrajni da primjena ovog zakona bude u saboru u četvrtak, u petak glasanje, i to je za nas završena priča.
Banke su tu, to je možda najteža prijetnja, kad su priopćile u petak da su spremne deložirati građane ako ne nastavite pregovore s njima?
Ja sam temperamentna osoba, kad sam to pročitao, jako sam se loše osjećao i sam si rekao da banke više nikome neće prijetiti u Hrvatskoj. Ni građanima, ni Vladi. Mi ćemo na to vrlo žestoko dogovoriti. To nije realno, oni mogu svaki dan raditi deložacije, bez obzira u kojoj valuti vi imali kredit, ali na tome ćemo morati poraditi jer ovo je socijalna država i svatko ima pravo na dom.
Kad bi zakon o konverziji trebao biti uvršten u Saboru?
Očekujemo da će biti uvršten u srijedu, u četvrtak je rasprava, a u petak glasanje.
Od petka će teći rok od 45 dana?
Počinje kretati od 30.9. budući da je tad zadnji obračun. Tad će se zamrznuti stanje i konvertirati i imaju 45 dana da se naprave novi obračuni.
Banke ne odustaju. Od pozivanja na razne sudove recimo. Danas je zadnja poluinformacija s Reutersa da će zadovoljštinu potražiti u Washintonu. Na raspolaganju im je Ustavni sud. Bojite li se da će banke krenuti u pravnu bitku i što vi onda možete učiniti?
Vrlo jasno smo govorili, nek se koncetriraju na izračune, zakon koji ishodi parlament - toga se moraju pridržavati. Ukoliko bude kakvih zaustavljanja zakona, drugi zakon je pripremljen, porez na aktivu je pripremljen. Ako je 400 milijardi kuna, ukupna bankovna aktiva može iznositi 1 posto.
To je skoro dvostruko više nego u Mađarskoj, tamo je 0.5 posto?
Uzet ćemo onoliko oliko nam treba.
Što ako banke počnu razvlačiti stvari, ako se nadaju da će izbori promijeniti stvari?
Ako banke počnu razvlačiti stvar, nitko zadovoljni od mene jer ću napuniti državnu blagajnu.
Što to znači?
To znači da će biti vrlo oštre kazne prekršajnim odredbama za odgovorne osobe i cijelu banku. 55 tisuća puta te kazne su jako veliki iznosi. Ukoliko dobiju tužbu, porez na ukupnu aktivu ćemo aktivirati.
I austrijski ministar financija vam zamjera što ste sav teret prebacili na banke.
Teret je ravnomjerno raspoređen, a u ovom trenutku su banke nešto snažnije od građana i toliki teret sukladno svojoj snazi i nose.
Jeste li odgovorili Schillingu na negovo pismo?
Pripremam sutra pismo i bit će vrlo zanimljivo.
Koliki će trošak banke podnijeti?
Raznorazne su procjene. Ono što znamo da u dvije godine za državni proračun neće biti uplate od 700 milijuna kuna, ali neće biti na teret svih građana budući da će izbor za podmirivanje proračunskih korisnika biti iz drugih izvora. Građani neće izgubiti ništa.
Pismo guvernera Vujčića je iznenadilo mnoge, jeste li vidjeli to pismo prije nego što je objavljeno u novinama?
Vidio sam ga danas i da ga nije potpisao guverner, već njegov prvi suradnik. Mislim da je došlo do određene greške u komunikaciji unutar HNB-a. I sam guverner se zalagao za konverziju u euro. Samo smo imali različita stajališta oko troška raspodjele.
Govorio je da ćemo u konačnici svi to platiti većim kamatama, skupljim zaduživanjem države?
Neće to tako biti, to je plašenje naroda. Uredne su obveznice na financijskom tržištu, ništa se neće događati, tako da trebamo završiti ovu priču. U izvješću HNB-a vrlo jasno stoji u biltenu 22 da su banke 3,3 milijarde kuna izgubile u Hrvatskoj, ali su dobile njihove matice. Oni su u istoj godini zaradili na tečaju 3,5 milijardi kuna. To sve stoji u izvješću HNB-a.
Sutra je rebalans proračuna, sjednica je kasno popodne. Kako će izgledati državne financije - rebalansirane? Veći rashodi ponovno?
Veći rashodi, veći prihodi, deficit se neće mijenjati. Iznosit će oko 12,5 milijardi, što je 3,8 posto, ponovno govorim po keš principu. Najveći korisnici poput ministarstva znanosti dobit će oko 300 milijuna kuna, ministarstvo socijalne skrbi 150. Idemo na indeksaciju mirovina.
