Zajedničko skrbništvo prema sadašnjem zakonu moguće je samo uz dogovor roditelja, no kad njega nema, prema riječima socijalne radnice, praksa je naklonjenija majci.
"Sustav socijalne skrbi, kad se roditelji razvode, djecu dodjeljuje majkama. Tto je praksa", pojasnila je socijalna radnica Jelena Trbus.
Od 4.000 djece kojima su se roditelji razveli 2014. godine 3.500 njih dodijeljeno je majkama.
Razlog je i taj što očevi najčešće ne žele skrbništvo, no treba se priznati, kaže sutkinja za djecu i mladež, da smo po tom pitanju još uvijek patrijarhalno društvo.
"Mislim da bismo doista trebali razmišljati o ravnopravnom roditeljstvu nakon razvoda braka, a to znači da svaki roditelj jednakomjerno može sudjelovati u skrbi djeteta", istaknula je Lana Peto Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež i obiteljskih sudaca.
Uravnoteženo zajedničko skrbništvo u Hrvatskoj trenutačno ima od dva do tri posto roditelja, dok ih je primjerice u Švedskoj oko 45 posto.
"Bitno je da dijete ima podjednak kontakt s oba roditelja i sa užom i širom obitelji i sa majčine i očeve strane i da to ne bude manje od 35 posto", naglašava Oliver Čanić, predsjednik Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo.
Novi obiteljski zakon, uvjerava nas bivša pravobraniteljica za ravnopravnost spolova koja će i predvoditi radnu skupinu za izradu tog zakona, ispravit će pogreške sadašnjeg.
"Roditeljska skrb mora biti zajednička. Bez obzora jesu li roditelji bračni, izvanbračni, ako su cura i dečko, da li još uvijek žive zajedno ili ne, ako su dobri, oni se moraju dogovoriti, ili država mora naći način kako će tu zajedničku skrb izvršavatia", rekla je Ljubica Matijević Vrsaljko, Koordinatorica radne skupine Ministarstva socijalne politike i mladih.
