Stručnjaci sve češće izlaze u javnost s podacima oko zagrijavanja Jadrana što bi moglo promijeniti vrste koje žive u njemu.
Dubrovački dnevnik o tom je problemu porazgovarao sa dr. sc. Petrom Kružićem, profesorom s Biološkog odsjekaSveučilišta u Zagrebu koji je kazao kao postojeće vrste neće mutirati nego kako bi dio njih mogao nestati iz Jadrana, a kako je sasvim izvjesno kako će stići nove vrste.
Temperaturne promjene pogubne za koralje i spužve
„Zagrijavanje od jednog stupnja ili dva je dosta varijabilan prosjek i ne pokazuje puno toga. To zapravo i ne osjetite. Ipak, i sami se možemo uvjeriti kako su ljetne temperature zraka sve više što se odražava i na temperaturu mora. Sigurno je kako se more tijekom ljeta sve više zagrijava i taj stupanj ili dva ne znače puno, ali je bitno znati kako periodi visokih temperatura zraka, a time i mora, sve dulje traju. To se posebno osjeti na Srednjem i Južnom Jadranu gdje postoje dulji ljetni periodi bez vjetra ili bude riječ o jugu koje dodatno pojačava vrućinu pa se zagrijava i more,“ izjavio je dr. sc. Kružić koji je naglasio promjene po pitanju termokline.
„Prije nekoliko desetaka godina granica između površinske, toplije temperature mora i dubinske, hladnije, je bila na 25 metara, a sad se sve češće događa da se ta granica spusti i do 50 metara! Stoga se sve češće događa da se određeni organizmi, posebno koralji i spužve, nađu na temperaturi od 24 Celzijeva stupnja, i to u periodu duljem od mjesec dana, premda je normalna temperatura u kojoj žive do 15 Celzijevih stupnjeva. Za usporedbu možete zamisliti da je recimo danas izmjerena temperatura zraka 35 Celzijevih stupnjeva, a onda ona odjednom skoči na 70. To je jako pogubno i stoga dolazi do nekroze tkiva, a organizmi ugibaju,“ kazao je dr. sc. Kružić.
To je nešto što će se dogoditi ako se već ne događa!
Zatopljenje koje se događa već je počelo privlačiti tropske vrste koje su se već nastanile u dijelovima Sredozemlja, a koje bi mogle bitno promijeniti sastav organizama u Jadranu.
„Povišene temperature, ne samo u Jadranu nego i cijelom Sredozemlju, privlače tropske vrste koje dolaze najvećim dijelom preko Sueskog kanala. Otrovna riba fugu s kojom treba jako pažljivo rukovati se već pojavila oko Cipra, u Turskoj je dosta čest ulov, a pojavila se i kod nas,“ izjavio je Kružić.
Kako kaže, oko Cipra se pojavila riba škorpion koja će vrlo vjerojatno ući i u Jadran, a slično je i s tropskim morskim psima.
„Riba škorpion će vrlo vjerojatno s morskim strujama ući u Jadran. Vjerojatno će to biti tropski morski psi. To su karakteristične tropske vrste koje žive na koraljnim grebenima, ali i puno opasniji, kao što je to morski pas tigar koji može doći zbog povećanja temperature mora. Postoje naznake kako je on čak ulovljen u Sredozemlju, iako ništa nije potvrđeno. To je jedna od opasnijih vrsta morskog psa,“ kazao je.
Nove vrste koje bi se mogle pojaviti u Jadranu ne moraju biti samo opasne za ljude nego i autohtone vrste koje tu žive.
„One neće samo jesti autohtone vrste nego će se boriti za svoj životni prostor. Riba škorpion je jako proždrljiva i moglo bi se dogoditi da neke naše vrste nestanu zbog tog predatora kao što su recimo glavoči,“ kazao je.
Na pitanje koliko je realno da se sve navedeno i dogodi u budućnosti, dr. sc. Kružić tvrdi kako je apsolutno realno.
„To je nešto što će se dogoditi ako se već ne događa. U vodama oko Cipra čak nude nagrade po ulovljenoj ribi Škorpionu. Ako se pojavila kod Cipra, samo je pitanje vremena kad će doći i kod nas,“ odgovorio je.
Dr. sc. Kružić napominje kako u Jadran nijedna vrsta neće zalutati, kako se to često zna prikazati.
„Ljudi znaju kazati kako je neki kit zalutao u Jadran, ali Otrantska vrata su široka 70 kilometara, što je poprilična širina. Nijedna vrsta neće zalutati nego će ući i izaći, nema nikakve zapreke za takvo što. Jednom kad to krene, kako se more bude zagrijavalo, nove vrste će doći. Pitanje je samo koliko su opasne za autohtone vrste i za kupače,“ zaključio je dr. sc. Kružić.
Osnovne karakteristike spomenutih vrsta
Morski pas tigar je, statistički gledano, druga najopasnija vrsta morskog psa po čovjeka, s obzirom na broj napada. Nazivaju ga još i 'kantom za smeće' jer će pojesti sve što mu se nađe na putu, pa makar to bili i ljudi.
Riba fugu u Jadranu je pri put viđena 2012. godine u blizini Jakljana. Iako je u Japanu poznati specijalitet, konzumacija nepravilno pripremljene ribe ove vrste može dovesti do smrtnih posljedica, a njen je otrov 1250 puta jači od cijanida.
Pod ribe škorpione spada širok spektar riba od kojih su neke vrlo otrovne. Često su jarko obojene, žive na ili blizu morskog dna gdje se hrane rakovima i ribama. Imaju otrovne leđne, prsne ili analne bodlje.
