Zagrepčaninu M. M. (59) dva mjeseca nakon prvih simptoma Covida-19 i dva mjeseca od bolničkog liječenja i danas pluća rade s pola kapaciteta, uzima tri različita lijeka i teško se penje stepenicama. "Doktorica mi je rekla da su me spasili kortikosteroidi. Oni su bili ključni u liječenju, da nije bilo medrola, ostao bih doživotno na kisiku", rekao je za Večernji list ovaj prethodno zdrav muškarac.
'Najveći problem mi je uspinjanje po stepenicama'
Prvo su se javili 6. prosinca jak kašalj, pa visoka temperatura i otežano disanje, da bi u Kliniku za infektivne bolesti bio primljen 16. prosinca s obostranom upalom pluća. Saturacija mu je bila jako niska i odmah je stavljen na kisik kao srednje težak bolesnik. Od napora jutarnje higijene zasićenost krvi kisikom znatno bi padala, da bi se poslijepodne nakon mirovanja digla, ali bez maske s kisikom nije išlo.
5. siječnja je prebačen u Arena centar gdje je bio nekoliko dana. Više nije bio zarazan, ali mu je saturacija bila ispod 90, tako da nije u stanju samostalno disati i liječnici odlučili dalje ga liječiti na pulmološkom odjelu KBC-a Sestre milosrdnice. Kući je konačno pušten 14. siječnja, piše Večernji list.
"Prošli četvrtak na kontroli rekli su mi da se popravilo i da su mi pluća funkcionalna 50 posto. Saturacija tj. zasićenost krvi kisikom mi je 92-93%. Izlazim pomalo iz kuće, ali osjećam velik gubitak snage, a najveći problem mi je uspinjanje po stepenicama. To predstavlja ogroman napor, a isto su mi rekli i drugi koji su preboljeli COVID-19. I dalje uzimam medrol, lijek protiv zgrušavanja jer sam imao ugrušak i plućnu emboliju, te lijek kojim se štiti želučana flora", rekao je.
Bizarne slike bolesti
Post-covid sindrom ne javlja se samo kod pacijenata koji su prošli bolničko liječenje, nego i kod osoba koje su imale blaži oblik bolesti. "Kao najčešći simptomi opisuju se umor, dugotrajni kašalj koji traje i nakon izliječene ne akutne faze bolesti, zatim bolovi u mišićima, otežano disanje, zaduha kod napora, ali javljaju se i poremećaji kao što su zaboravljivost, anksioznosti, depresija, pa neurološke komplikacije u smislu slabosti mišića. Odnedavno svakog pacijenta koji završi u respiracijskom centru s pneumonijom naručujemo za šest do osam tjedana u post-covid ambulante", rekao je za Večernji list dr. Saša Srića, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac “na privremenom radu” u KB Dubravi.
Dodaje da ne znaju hoće li te promjene na plućima prelaziti u trajnu plućnu fibrozu, stvaranje vezivnog tkiva, ili će se povući. "Kod mnogih pacijenata kod kojih nije dokazana plućna embolija i nisu imali kliničke znakove duboke venske tromboze, a bili su liječeni s maksimalnom terapijom koja sprečava zgrušavanje krvi, nasumični dopleri pokazali su duboku vensku trombozu, kod dva do tri od pet pacijenata", otkrio je Srića i istaknuo da se događaju nagle smrti kod plućnih embolija usprkos maksimalnim dozama lijeka protiv zgrušavanja te da liječnici nailaze na zaista bizarne slike kakve nisu viđali kod drugih bolesti.
Prikrivena infekcija
Prof. Dragan Primorac rekao je za Večernji list kako znanstvenici razmišljaju u smjeru da je glavni razlog dugotrajnog trajanja simptoma povezanih s post Covid-19 sindromom zapravo prikrivena infekcija u organizmu koja dovodi do prolongiranog imunosnog odgovora organizma. Također, dodaje, prevladava mišljenje da poremećaj mikrocirkulacije, ili oštećenje endotelnih stanica krvnih žila, inicira procese koji dovode do narušavanja integriteta krvnih žila, stimulacije agregacije trombocita, ali i leukocitne infiltracije, te predstavlja osnovu u razumijevanja oštećenja organskih sustava.
"Rezultati upravo objavljeni u časopisu JAMA ističu da je preduvjet započinjanja upalnog procesa i formiranja tromba u krvnim žilama zapravo izvanstanično formiranje neutrofila i njihovih proizvoda (proteini s mikrobicidnim učinkom te brojnih enzima) koje čine brojne mrežne strukture. Može se zaključiti da opseg oštećenja organa zbog stvaranja tromba i upalnih procesa razmjeran simptomima koji se poslije viđaju u oboljelih od post-COVID-19 sindroma", ističe Primorac.
Najviše pacijenata s neurološkim simptomima
Kaže da su najčešći simptomi koji se pojavljuju u pacijenata nakon preboljele tzv. akutne faze Covida-19 dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, noćno znojenje, bolovi u prsima, ali i u mišićima i zglobovima, glavobolje, kožni osip ili gubitak kose.
"Zanimljivo je naglasiti da zadnjih tjedana u post-COVID-19 ambulantu Specijalne bolnice Sv. Katarina najviše dolaze pacijenti s neurološkim simptomima, nesanicom, gubitkom memorije, kroničnim umorom, malaksalošću, poremećajem pamćenja i koncentracije itd. Važno je reći da se s ovim tipom sindroma ne susrećemo po prvi put", dodaje.
Večernji list napomišnje da su nakon završetka epidemije SARS-a 2004. godine opisana slična klinička stanja kod određenog broja osoba koje su preboljele SARS, ali da se i kod infekcija drugim virusima poput EBV ili virusa influence mogu javiti neki od sličnih simptoma.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
