Željeznička pruga koja prolazi sredinom grada prema najavama mogla bi se u dogledno vrijeme podići na šest metara visoke stupove, dok bi se prostor ispod nje osmislio prema potrebama građana. Taj je projekt prvi put predstavljen još 2009., a o njemu se tek sad se o sada opet sve njemu ozbiljnije govori. Razlozi su promjena gradske vlasti i dostupnost fondova Europske unije, piše HRT.
"Ne može se nešto što se nije riješilo 30 godina riješiti u dvije godine, ali konačno treba presjeći taj gordijski čvor. Ide li željeznička pruga pod zemlju ili se izdiže. Sve indicije pokazuju da je brže i jeftinije i realnije da se izdigne, a ne da ide pod zemlju, međutim, studija će to pokazati", poručio je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb i HŽ Infrastruktura sličnih su stavova i smatraju da je izdizanje željezničke pruge rješenje.
"Generalno, uvijek je bolje nešto dignuti na vijadukt jer je jednostavnije i jeftinije itd. Međutim, stav HŽ-a će se tek potvrditi nakon što završimo sa studijskom dokumentacijom koja je sad u postupku javne nabave, kroz koju će se analizirati varijantna rješenja", rekao je Mirko Franović iz HŽ Infrastrukture.
Realnost ili san
Iako se smatra da je najbolje graditi podzemnu željeznicu treba napomenuti da od Novog Zagreba do Savske već postoji uzdignuta pruga, kao i ona u kod Nove Branimirove.
"Ukopati prugu, to bi značilo 20 kilometara ukopavanja, a ovdje se radi o samo dva kilometra podizanja na stupove. Radi se o tome jesmo li za realnost i spajanje Zagreba s Vukovarskom - ili o tome da ćemo sanjati još 30-100 godina o rješavanju pruge", rekao je za HRT arhitekt Marko Dobrović iz Studija 3LHD.
"Naravno, gradnja ne može ni početi sve dok se teretni promet preko Glavnog kolodvora ne obustavi, a to podrazumijeva simultanu gradnju željezničke obilaznice oko cijelog grada", dodao je.
A na kompjuterskoj animaciji može se vidjeti odavno naručenu arhitektonsku studiju predmetnog prostora, ponajprije dio od Glavnog kolodvora do Držićeve.
Istočno od Držićeve, do Heinzelove - pruga se nastavljala uz Novu Branimirovu, gdje bi se spojila na odavno postojeće stupove. Sličan princip gradnje, ali znatno moderniji, primijenio bi se na cijeloj dionici Savska-Heinzelova.
"Prema svim prognozama i procjenama, terenski radovi na denivelaciji pruge u Zagrebu ne bi mogli započeti prije 2028. godine.
Jako je bitno da se počne. Znači, svaki veliki korak ima prvi dan i jako je bitno da se o tome danas počelo pričati i da će se to napokon onda i dogoditi. Je li to za pet godina ili sedam, svejedno je", piše HRT.