Prvi siječnja svake godine donosi neke zakonima uvjetovane promjene. Tako će od sljedeće subote u Hrvatskoj na snagu stupiti izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom, po kojem su zabranjene lagane jednokratne plastične vrećice.
Ova promjena ne znači potpunu zabranu plastičnih vrećica. Naime, još uvijek će se moći koristiti vrećice debljine do 15 mikrometara, kakve obično uzimamo za pakiranje voća i povrća u trgovinama. U upotrebi će ostati i velike vrećice, debljine veće od 50 mikrometara, kakve obično u tim istim trgovinama kupujemo na blagajni. Sve vrećice debljine između 15 i 50 mikrometara bit će zabranjene.
Plastične, šuškave vrećice do 50 mikrometara debljine, od 1. siječnja više se neće smjeti koristiti.
Tu postoji kvaka. Naime, upravo su te vrećice najkorištenije i najpopularnije među građanima. Da država još malo zakomplicira situaciju, odlučila je zabraniti i biorazgradive vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara, izrađene od recikliranih materijala.
Dakle, građanima na izbor ostaju ultralagane vrećice za voće i povrće ili debele, šarene vrećice, za koje je na blagajni potrebno izdvojiti najčešće jednu kunu. Naravno, opcija su i papirnate vrećice i višekratne torbe, no one su znatno skuplje, iako se mogu koristiti na desetke puta.
Velike plastične vrećice, koje se na blagajnama trgovina obično mogu kupiti za jednu kunu, ostaju u upotrebi te se potiče njihova ponovna upotreba.
Smanjenje korištenja, a ne zabrana
Upravo to je i bio cilj ove zabrane. Izmjene Zakona su na tragu Direktive EU 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Ona propisuje smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda te poticanje višestrukog korištenja, ali i odgovornost proizvođača za troškove prikupljanja i reciklaže otpada. Zahvaljujući toj uredbi, od 3. srpnja ove godine su u Hrvatskoj zabranjeni jednokratni plastični proizvodi poput pribora za jelo, slamki, čaša ili štapića za uši. Ipak, kad je riječ o plastičnim vrećicama, Direktiva ne spominje zabranu, na što je upozorila i Hrvatska gospodarska komora.
Vrećice za voće i povrće do 15 mikrometara debljine bit će dopuštene u trgovinama.
Jasno, osim na navike građana, ova će zabrana utjecati i na gospodarstvo. U domaćim trgovačkim lancima se već pripremaju na zamjenu zabranjenih vrećica onima koje udovoljavaju novim standardima. To bi ponegdje moglo dovesti i do poskupljenja, s obzirom na to da su pojedini trgovački lanci odlučili da će na odjelima s voćem i povrćem građanima ustupati vrećice debljine 51 mikrometara.
Utjecat će to i na tridesetak tvrtki koje plastičnim vrećicama opskrbljuju domaće tržište. Već se najavljuje oko 800 otkaza te pad prihoda između 20 i 30 posto.
Zabranjene će biti i biorazgradive plastične vrećice debljine između 15 i 50 mikrometara, bez obzira na to što su izrađene od recikliranih materijala.
"Neće biti dobro. Proizvodnja će nam sigurno pasti i morat ćemo otpuštati ljude, a to su mahom stariji radnici koji su kod nas više od 15 godina i teško će naći drugi posao. Prvo su nam dali poticaje, a sad nam zabranjuju proizvodnju. S druge strane, žele kroz Nacionalni plan poticati zelene i digitalne poslove te kružnu ekonomiju. Strašno!“, komentirao je za Jutarnji, Miroslav Francuzević, vlasnik vukovarske tvrtke koja se bavi preradom recikliranog materijala za proizvodnju plastičnih vrećica. On je ove godine dobio 580.000 kuna poticaja.
Što zaista imamo od toga?
Jesu li vapaji HGK i proizvođača vrećica opravdani? Pronašli smo primjere u drugim zemljama. Finska je sporazumom s trgovcima dogovorila smanjenje korištenja plastičnih vrećica do 2025. Slovenija je također zabranila prodaju plastičnih vrećica debljine 15 do 50 mikrometara, ali s udjelom recikliranog materijala manjim od 80 posto. Švedska je uvela povratnu naknadu za plastične vrećice, slično kao naša naknada za povratnu ambalažu, a Irska jednako tretira sve vrste vrećica – ne zabranjuje ih, ali ih naplaćuje.
Hrvatska je, pak, odlučila krenuti svojim putem. Zabrana se iz nekih perspektiva možda čini prestrogom, jer će građani morati mijenjati svoje navike, pa čak i skuplje plaćati vrećice, proizvođači će morati smanjiti proizvodnju, a trgovcima prijete kazne od 20 do 200 tisuća kuna ako se slučajnu drznu koristiti zabranjene vrećice. No, Vlada je u ovom odluci stavila ekologiju na prvo mjesto, ali upitno je koliko će zabrana dijela plastičnih vrećica, uz sve posljedice koje idu uz to, zaista utjecati na smanjenje onečišćenja okoliša otpadnom plastikom.
