Od 1. siječnja 2022. godine neke će se stvari u Hrvatskoj promijeniti - nešto se mijenja nabolje, a neke će se stvari možda promijeniti i nagore. U seriji tekstova donosimo najvažnije stvari koje će utjecati na živote građana, a jedna od promjena koja nas čeka od Nove godine vezana je uz plastične vrećice.
Naime, temeljem Zakona o gospodarenju otpadom od 1. siječnja 2022. zabranjuje se stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj lagane plastične vrećice za nošenje.
"Predmetna zabrana odnosi se na vrećice s debljinom stijenke manjom od 50 mikrometara. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, to jest onih s debljinom stijenke manjom od 15 mikrometara koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane i dalje će biti dopušteno", pojasnili su nam iz Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša.
Lagane vrećice zabranjene u posebnim trgovinama
"To u praksi znači da će i nakon 1. siječnja 2022. biti dopušteno stavljanje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, prodavaonicama mješovite robe, objektima brze prehrane, mesnicama te na ostalim mjestima na kojima se potrošačima prodaje hrana, ali isključivo iz razloga da se u njih stavlja rasuta (nezapakirana) hrana ili hrana koja je prethodno samo umotana, na primjer, u plastičnu foliju ili samo stavljena u neki drugi odgovarajući materijal, a nije zapakirana higijenski i na način da se spriječi njeno rasipanje, gubljenje, bacanje i slično", dodaju.
Vrlo lagane plastične vrećice za nošenje neće se smjeti koristiti da se u njih stavlja hrana koja je prethodno već zapakirana higijenski i na način koji sprječava kontaminaciju ili rasipanje hrane; na primjer konzerve, vakumirani proizvodi, hrana u staklenkama, tetrapaku, zatvorenim plastičnim posudama i slično).
Isto tako, neće se smjeti koristiti ni u trgovinama ili na prodajnim mjestima na kojima se ne prodaje hrana (kao što su uobičajeno apoteke, trgovine odjeće, obuće, posuđa, tehnike, knjižare i drugo).
"Iako u 2022. godini nije planirano stupanje na snagu Direktiva iz ovog područja, zakonodavstvo na razini Europske unije pa tako i Republike Hrvatske vezano za plastične proizvode kontinuirano se razvija kako bi provedba postojećih propisa bila što učinkovitija", kazali su nam iz Ministarstva.
Niz zabrana od početka srpnja
Ovo nije prva takva zabrana, već samo nastavak zabrana koje se odnose na plastiku, a koja stvara velike probleme odnosno onečišćenja na planetu. Naime, u svim zemljama članicama Europske unije još 3. srpnja na snagu je stupila zabrana proizvodnje i prodaje jednokratnih plastičnih proizvoda poput plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za balone, štapića za uši…
Također, od 3. srpnja zabranjene su i jednokratne ploče, šalice ili pribor za jelo izrađeni od biomase ili biorazgradive plastike, a isto se odnosi i na jednokratno posuđe izrađeno od kartona, čiji je samo mali dio izrađen od plastike ili je prekriven plastikom. Do zabrane plastičnih proizvoda došlo je zbog direktive koju je 2019.godine donijelo Vijeće Europske unije.
Najviše plastičnog otpada na svijetu stvaraju Sjedinjene Američke Države, pokazalo je novo izvješće koje je dostavljeno saveznoj vladi, pisao je Jutarnji list. Ta zemlja danas proizvodi oko 42 milijuna metričkih tona plastičnog otpada godišnje, što iznosi oko 130 kilograma na svaku osobu u Americi. U svijetu godišnje najmanje 8,8 milijuna tona plastičnog otpada uđe u morski okoliš. To je inače ekvivalent bacanju kamiona za smeće napunjenog plastikom u ocean svake minute.
