Ispod debala hrasta lužnjaka i kitnjaka, koji su česti u domaćim šumama, krije se zarada od otprilike 27 milijuna kuna. Naime, ako se uzme u obzir kako je otkupna cijena devet kuna po kilogramu, lako je zaključiti kako se radi o jednom od najčešćih šumskih plodova koji ima neočekivanu vrijednost. Naime, radi se o žiru, koji većina uglavnom šutne, a poneki njime hrane svinje. Hrvatske šume provode otkup tog hrastovog ploda od početka do kraja listopada, a sve više ljudi otkrilo je mogućnost za laku zaradu.
Jedna od njih je i Vera Rak, 63-godišnjakinja iz Šiljakovine pored Velike Gorice, koja redovito pretražuje šumu pored mjesta Okuje. Naoružana debelom plastičnom vrećicom kojom štiti noge i kantom, uspješno pronalazi male smeđe plodove među palim lišćem. Time se bavi već četiri godine, otkako je od prijateljica čula za akciju Hrvatskih šuma.
"Obično u sezoni skupim između 600 i 700 kilograma žira, dnevno oko 50 kilograma, a ako je rodna godina onda i do 70. Sada sam na možda 200 ili 250 kilograma tako da me čeka još dosta posla", govori Rak i dodaje kako je lani u desetak dana, skupljajući i do 70 kilograma žireva dnevno, zaradila prosječnu hrvatsku plaću. Sad se nada da će skupiti dovoljno plodova za barem 5000 kuna.
Govori kako je za ovaj posao važno imati utrenirano oko, jer se žir sakrije ispod lišća ili u travi. Bitno je pregledati svaki plod kako ne bi bilo vidljivih oštećenja ili rupa od parazita. Važno je poznavati i vrste stabala. Na svoj se posao ne žali. Nije joj teško niti stalno se saginjati, a jedini joj problem, kaže, predstavlja kanta, koja može biti i teža od 15 kilograma kad se napuni žirevima.
"Nemam nikakav tempo, radim kada i koliko mogu i hoću. Obično sam u šumi cijeli dan, ujutro od 9 ili 10 sati pa do popodne, sve dok ima sunca. Sav skupljeni žir na kraju dana prebacim u vreću i sutra ujutro je nosim na otkup, obično u rasadnik Lukavec", objašnjava Vera Rak.
Isplata žira na žiro-račun
A u lukavečkom rasadniku su novinarima portala novac.hr objasnili kako teče procedura otkupa žira. Nakon što se oni izvažu, moraju se raširiti kako bi se prosušili na suncu. Ako se to ne učini, žirevi će istrunuti, a time se riskira i provedba "plana B", kojim se pripremaju hrastove sadnice za pošumljavanje. Naravno, sve počinje sadnjom žira u rasadniku. No, do njega prvo treba doći.
"Svaki sakupljač se mora, prije odlaska u šumu kod nas prvo prijaviti, ostaviti svoje podatke i broj žiro-računa, a onda mu izdajemo dozvolu za skupljanje i objasnimo na koja područja može ići skupljati, a na koja ne. Nema ograničenja na to koliko pojedinac može skupiti, ali obično ljudi napišu da planiraju skupiti maksimalno 1500 kilograma jer teško da sami mogu skupiti više. Kada potkraj listopada završi akcija, iznos koji su prikupljanjem i otkupom zaradili, Hrvatske šume im isplate na žiro-račun", rekla je voditeljica rasadnika Anita Donkovac.
Istu stvar već 30 godina u velikogoričkoj šumariji radi i Damir Brebrić, koji s područja od Lipovljana do Krapine godišnje skupi i do 220 tona žira. Taj žir će se iskoristiti za pošumljavanje područja u okolici Zagreba.
"S prikupljenim žirevima pošumit ćemo tri tisuće hektara prostora. Računajte da za jedan hektar trebamo između 400 i 1000 kilograma žira. Vidite ove ograde ovdje, naši šumari ih već postavljaju i ograđuju prostor gdje planiramo podići novu šumu. Ograde se postavljaju kako bi tu mladu šumu i žireve zaštitili od divljih svinja i ostalih šumskih životinja", objašnjava Brebrić, dodajući da je u tome procesu vrijeme strahovito važno, jer zbog otpalog lišća hrast možda neće izrasti zbog nedovoljne količine vode i svjetlosti. Na prinos žira utječe i američka hrastova stjenica, štetnik koji tjera drvo da otpusti plod i prije negoli je sazrio.
Studentima zabranjeno branje uroda
U Hrvatskim šumama ovogodišnji urod ocjenjuju dobrim, a ponegdje i vrlo dobrim, iako je urod hrasta kitnjaka debelo podbacio. No, vjeruju kako će ovogodišnje kvote od tri milijuna kilograma žira biti ispunjene. Lani su u cijeloj zemlji na više od 150 lokacija zabilježili 1100 skupljača, a očekuju i porast njihova broja. Za žir lužnjaka daju devet kuna bruto po kilogramu, a za kitnjakov žir 10 kuna. Navode kako sve isplaćuju iz vlastitih sredstava, a ne iz državnog proračuna.
Iako je ovaj posao primamljiv, ne smiju ga svi raditi. Naime, fizičke i pravne osobe koje nisu umirovljenici ili studenti, moraju platiti porez. Neki od njih su u studentskim ugovorima našli način kako to zaobići pa su Hrvatske šume zabranile skupljanje žira studentima.