Most nezavisnih lista pozvao je u petak Vladu da hitno krene u izradu novih zakonskih propisa kojima bi se stvorile pretpostavke za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja za predstojeće izbore za Europski parlament, ali i za predstojeće nacionalne, predsjedničke i lokalne izbore.
Povod Mostovog poziva premijeru Andreju Plenkoviću i ministru uprave Lovri Kuščeviću je uredba Europske unije kojom se zemljama članicama preporučuje uvođenje elektroničkog, dopisnog i drugih oblika glasovanja kako bi što više građana izašlo na izbore i povećalo njihovu legitimnost.
"To je prvi put da EU u jednom zakonodavnom aktu navodi preporuku svim državama članicama da u svoj zakonodavni okvir ugrade mogućnosti dopisnog i elektroničkog glasovanja", kazao je Robert Podolnjak na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.
"To je izuzetno važno zato što se EU iz ciklusa u ciklus suočava sa sve manjim odazivom birača na izbore i on je danas značajno ispod 50 posto čine se dovodi u pitanje i legitimnost Europskog parlamenta", rekao je.
Podolnjak kaže da bi uvođenje novih oblika glasovanja značajno utjecalo na povećanje glasača u Hrvatskoj te da to pokazuju iskustava u drugim državama kao što su Njemačka, Estonija i Švicarska. Utjecalo bi i na veću izlaznost birača koji borave izvan Hrvatske.
"Istraživanja pokazuju da je 16 puta lakše glasati elektroničko ili dopisnim putem nego osobno doći na biračko mjesto", dodao je.
Izlaznost na prošlim izborima za Europski parlament bila je samo 25 posto, a na prošlim hrvatskim parlamentarnim izborima malo iznad 50 posto, kazao je Petrov koji smatra da bi oni koji vode državu trebali dobiti povjerenje izlaskom na izbore minimalno 60 do 70 posto birača.
"Koliko se uopće može vjerovati izvršnoj vlasti koja je izabrana s manje od 50 posto potpore", upitao je Petrov.
Petrov je komentirao i najnovije informacije o drugom dijelu porezne reforme ocijenivši da je riječ o "prelijevanju iz šupljeg u prazno" te da radnici neće dobiti veće plaće ni poslodavci više manevarskog prostora.
"Ta reforma nema smisla jer kada se gleda bruto plaća od 10 tisuća kuna poslodavci će dobiti oko 60 kuna. Pa vi meni recite što će oni napraviti s tih 60 kuna i kako će to rasteretiti rad", kazao je. Petrov smatra da bi porezna reforma trebala ići u smjeru rasterećenja plaća do 10 tisuća kuna, koje su najbrojnije.
