Globalni fenomen Black Fridaya ili na hrvatskom Crnog petka kod nas se već udomaćio, ali i rastegnuo na najmanje tjedan dana, neke trgovine i na mjesece. U tom vremenu nude se popusti, iako bitno skromniji nego u originalnoj američkoj inačici gdje suludo veliki popusti pumpaju potrošačku groznicu zbog se dogode i iskrenja među kupcima, čak ozbiljne makljaže u trgovinama.
Na sreću, kod nas nema takvih scena, ali popusti svakako jesu mamac za kupovinu, a Crni petak ove godine pada na datum 29. studenog. U razgovoru s Igorom Vujovićem, predsjednikom Unije potrošača Hrvatske, donosimo malu školicu potrošačkih prava, kao i što napraviti ako morate neki proizvod reklamirati ili ga jednostavno želite zamijeniti.
"Black Friday više nije samo Crni petak, već se produljuje na određeno vrijeme. Kad završi, za kupce i trgovce vrijede sve odredbe iz Zakon o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima", govori Vujović.
To znači da vrijede potpuno ista (i sva) pravila koja vrijede i kada nešto kupimo u uobičajeno vrijeme.
3. Provjerite čujete li zujanje: Kamere stvaraju tiho zujanje kada su spojene. Provjerite čujete li nešto općenito dok se krećete duž područja. Obratite posebnu pozornost u prostorima kao što su kupaonice, u blizini kreveta te u zajedničkim ili radnim prostorima.
Krenimo redom. Kad se nešto prodaje na popustu, to mora biti jasno označeno u trgovini i koliki je popust mora biti jasno vidljivo na samom proizvodu ili na polici na kojoj je proizvod.
"Cijena na polici mora se provjeriti s onom na blagajni pa bi kupci trebali biti pažljiviji i uvjeriti se da je na blagajni ista cijena kao na polici", upozorava naš sugovornik. Pritom se mora jasno istaknuti cijena prije i nakon popusta.
Potrošač, dakle, mora biti informiran kako bi mogao donijeti informiranu odluku, pojednostavnjeno - da zna točno koliko će jeftinije proći.
Na polici jedna, na blagajni druga cijena?
Ipak, ponekad se cijena istaknuta na polici ne podudara s cijenom na blagajni odnosno, na ekranu iskoči viša cijena. Vujović otkriva korisnu informaciju: "Ako postoji razlika u cijeni, tada vrijedi ona cijena koju je potrošač prvu vidio! Dakle, ako je na polici vidio nižu cijenu, onda i na blagajni može tražiti da toliko i plati."
Dodaje, tada padaju u vodu mogući izgovori trgovaca da je na polici greška, da možda nisu stigli zamijeniti cijene, potrošač jednostavno može tražiti da plati ono što je vidio.
Na popustu ili ne - kupljeni proizvod može biti s greškom. Vujović kaže da bez obzira na Black Friday ili neki drugi sezonski popust, kupac ima pravo reklamacije.
"Ako proizvod ima materijalni nedostatak, potrošač ga može reklamirati u roku od 6 mjeseci do dvije godine te ima pravo birati hoće li ga poslati na servis. Naime, stvorena je kriva predodžba da potrošač nema pravo izbora i da mora pristati na servisiranje. To nije točno zato što u Zakonu o obveznim odnosima postoji institut materijalnog nedostatka koji omogućuje kupcu da prihvati da se napravi dijagnostika servisa. Prevedeno - kupac može pristati da trgovac provjeri na servisu postoji li nedostatak. To je u redu. Ali ako se potvrdi da nedostatak postoji, tada kupac ima pravo tražiti isti takav ispravni proizvod", navodi naš sugovornik.
Dodaje, postoji mogućnost izbora i da mu se vrati novac. "Ali prije nego kupac odabere što će tražiti, mora pružiti priliku trgovcu da napravi dijagnostiku, odnosno da utvrdi je li roba zaista s greškom, odnosno s materijalnim nedostatkom", kaže naš sugovornik.
Kako reklamirati proizvod?
"Kupac mora podnijeti pisani prigovor na koji trgovac po zakonu mora odgovoriti u roku od 15 dana. Trgovac mora imati istaknutu informaciju kako se podnosi prigovor - je li to preko e-maila ili poštom. Obično ta obavijest bude istaknuta oko blagajne. Ako ne postoji, kupac može prijaviti trgovca Državnom inspektoratu", kaže čelnik saveza "Potrošač".
No, moguće je da kupac dobije "odbijenicu", da trgovac jednostavno ne prihvati prigovor i da zauzme stav da je s proizvodom sve u redu. "Tada potrošač može podnijeti prigovor Državnom inspektoratu", kaže Vujović.
A što ako se izgubili račun?
"Tada je samo dobra volja trgovca da prihvati reklamaciju. Doduše, trgovac bi mogao potražiti u svom sustavu račun ako mu navedete kad je nešto kupljeno, ali to je zaista samo do njegove dobre volje. Neki trgovci prihvatit će i 'slip' račun ako je nešto plaćeno karticom, ali i to je samo dobra trgovačka praksa", kaže naš sugovornik.
Bez računa se ne računa!
Napominje - obaveza trgovca je da izda račun, a obaveza potrošača je da čuva račun zbog jamstava.
"Ovdje doslovno vrijedi - bez računa se ne računa!", upozorava Vujović.
Poneki će trgovci na blagajni upozoriti kupca da čuva ambalažu, na primjer kutiju za cipele, zbog "reklamacije". "Ako proizvod ima materijalni nedostatak (grešku), tada ambalaža nije uvjet za reklamaciju. Na primjer, ako se radi o cipelama, kupac ne treba čuvati kutiju radi reklamacije ako shvati da cipele imaju grešku", govori Vujović. Ipak, postoje iznimke - ako netko kod kuće shvati da su cipele ipak premale i želi zamijeniti za veći broj, to će možda moći samo ako ima kutiju jer cipele i dalje nemaju grešku, ništa se ne reklamira, nego se želi zamijeniti proizvod.
"Postoje trgovci koji će prihvatiti i takav povrat robe i zamjenu, ali je opet to njihova dobra volja", upozorava ovaj stručnjak za potrošačka prava.
Igor Vujović: 'Bez računa, samo je dobra volja trgovca da prihvati reklamaciju ili dozvoli da zamijenite ispravni proizvod'
A zaista se dogodi da dođemo kući i pomislimo - ova majica mi nikako ne paše, pogriješio/la sam, boja je kriva, kroj je loš... Kriva procjena u kupnji mnoge će koštati jer samo je dobra volja trgovaca da pristane na zamjenu proizvoda s kojim smo "sami pogriješili". "Trgovci kojima je stalo do kupaca, obično će izaći u susret i prihvatiti zamjenu proizvoda", kaže nam Vujović.
Drugačija pravila kod online kupnje
Crni petak prilika je i za online kupovinu koja je doživjela svoj 'boom' još u vrijeme pandemije. Tu su vrijede nešto drugačija prava potrošača. Vujović prije svega upozorava: "Budite oprezni, u vrijeme Black Fridaya raste broj prijevara, pojavljuju se lažne shopping stranice, budite pažljivi i prije neko kliknete 'kupi', provjerite podatke o kupcu, njegovu adresu odnosno sjedište tvrtke."
Više puta podcrtava da je moćno oružje u prepoznavanju "lažnjaka" i dio s recenzijama za koje navodi da u njima redovito stoje komentari je li stranica lažna i jesu li tu poslovi "mutni".
"Ključno je pročitati i opće uvjete poslovanja vezane za povrat robe, koji su rokovi reklamacije i uvjete dostave. Pazite i na način plaćanja, je li to pouzećem robe, preko kartica, PayPal-a, neki drugi način", daje kratke upute o onome što niti jedan kupac ne smije preskočiti.
Rok za povrat 14 dana
Kod online kupnje vrijedi pravilo da kupac može vratiti robu čak i ako se jednostavno predomislio ili mu se ona ne sviđa. Rok za to je 14 dana od primitka. No naš sugovornik navodi da pojedini trgovci dozvoljavaju da to može biti i 30 dana, ali bitno je da kupac sam to provjeri prije nego nešto kupi. "A povrat robe ide na teret potrošača. Novac će mu vratiti u roku od 30 dana od dana kada je trgovac primio svoju robu natrag", navodi naš sugovornik.
Kaže, treba imati na umu da neka roba stiže iz dalekih zemalja, pa to treba imati na radaru. Dobro je što većina online trgovina ima svoje urede u Hrvatskoj pa sve ide malo brže i uhodanije. No gdje god bio ured trgovca, jako je bitno da potrošač podnese pisani prigovor online trgovcu i najavi da će vratiti proizvod. Tek kad primi povratnu informaciju, uredu je poslati trgovcu robu natrag i očekivati povrat novca prema utvrđenim pravilima.
POGLEDAJTE VIDEO Hrvati na internetu dnevno troše 24 milijuna eura, ali nekima je draža 'klasična' kupovina: 'Ostala sam u 19. stoljeću'
