Da državne institucije zakažu čim netko od njihovih zaposlenika ode na bolovanje, godišnji odmor ili porodiljni, prosječnom građaninu nije nepoznata stvar, a njegov slučaj tada može poprimiti obrise kafkijanskog procesa. Tako se u raljama birokracije, te nemani kojoj je glavni cilj tek samoodržanje, našla vjerna čitateljice Danas.hr-a koja je čitav slučaj odlučila prijaviti našoj redakciji.
Ovoga puta riječ je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te (ne)isplati dječjeg doplatka. Pravo na dječji doplatak čitateljica koja nam se javila ostvaruje jer joj je muž na dopustu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, a dječji doplatak u iznosu od 831,50 kuna isplaćuje joj se od lipnja prošle godine.
No, u srpnju doplatak jednostavno nije isplaćen. Na kućnu adresu stigao joj je Zaključak HZMO-a u kojem se navodi da njihovom uredu treba dostaviti Rješenje o pravu na korištenje dopusta koje je donio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s obzirom da je prethodno određeni dopust istekao 29. svibnja ove godine. Ono što je zanimljivo u cijeloj priči jest da joj je dopis HZMO-a stigao 07. kolovoza na kućnu adresu (premda je napisan još 28. lipnja), a u dopisu je navedeno da potrebnu dokumentaciju dostavi do 25. srpnja.
Mjesec i pol stajao u ladici?!
S obzirom na poštanski datum na kuverti vidljivo je kako je pošti trebao samo jedan dan da isporuči pošiljku. Dakle, dopis je gotovo mjesec i pol dana stajao u HZMO-u.
Odmah sutradan po primitku pošiljke, čitateljica odlazi do HZMO-a kako bi utvrdila o čemu se radi. Kako nam je ispričala, primila ju je referentica iako to nije bio njezin predmet, ali su kolege na godišnjem. Dotična referentica je bila ljubazna te je fotokopirala potrebni dokument i ispričala se za propust.
No, korisnicu je zanimalo što je uopće dovelo do te neugodne situacije. Referentica joj je pojasnila kako je njezina kolegica na vrijeme napisala dopis kao i da je ostavila dovoljno dugačak rok za dostavu tražene dokumentacije s čime se složila i naša čitateljica.
Pisarice nema da prepiše
Međutim, zapelo je u pisarnici jer je druga kolegica bila na bolovanju. "Što to točno rade u pisarnici", zanimalo je našu čitateljicu, na što joj je rečeno da "djelatnica u pisarnici ponovno prepisuje dokument koji je prethodno napisala određena referentica". S obzirom da se gospođa iz pisarnice vratila s bolovanja početkom kolovoza uredno je prepisala dokument premda je u njemu itekako vidljivo da je rok za dostavu traženog itekako istekao.
No, slučaju tu nije bio kraj. Prijepis već postojećeg dokumenta pregledava zatim treća osoba čiji je zadatak ispravljanje gramatičkih grešaka i provjeravanje je li "boldano" sve što treba biti naglašeno u dokumentu. No, ni ta osoba nije primijetila da je rok za dostavu dokumenta istekao.
"Referentica mi je naposljetku rekla kako će mi idući mjesec na račun biti isplaćeni sporni i redovni dječji doplatak. No, pitam se koliko je djece još ostalo zakinuto za svoje pravo, odnosno novčanu naknadu koja mu pripada jer sustav očito ne funkcionira kako treba", kazala nam je čitateljica te dodala kako osim korjenitih kadrovskih i organizacijskih promjena u poslovanju takvih institucija ne bi bilo zgorega kada bi si njihovi djelatnici osvijestili da to nisu "samo spisi", već da iza tih spisa stoje stvarni ljudi.
'Naša učinkovitost nije upitna'
O svemu smo zatražili komentar HZMO-a, no dobili smo očekivani odgovor kako u upitu ne navodimo o kojoj se područnoj službi radi, niti podatke o korisnici doplatka za djecu, "pa im je teško provjeriti o čemu se u konkretnom slučaju radi", iako je redakcija izbjegla navesti podatke aktera uključenih u ovu priču kako bi ih zaštitila. Ipak, osnovna tema našeg upita nije bila zašto je došlo do propusta u konkretnom slučaju, već zašto je potrebno da na istom dokumentu radi troje zaposlenika, odnosno da isti dopis mora proći tri stepenice? I ako već postoje svi ti stupnjevi provjere i ako već sve te silne ljude i plaćamo kako bi nam pružili što bolji javni servis, zašto onda sve ne funkcionira savršeno?
No, iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ustvrdili su tek da su u prošloj godini zaprimili 263.362 zahtjeva za doplatak za djecu, od čega su riješili njih 99,53 posto, uz "samo 492 žalbe, što čini 0,186 posto od ukupno podnesenih zahtjeva". "Stoga je evidentno da je učinkovitost i stručnost Stručne službe u rješavanju o pravima na doplatak za djecu nije upitna", pohvalili su se iz Zavoda.
Šalju uplatnicu na plaćeni dug
No, da su u HZMO-u tako ažurni i stručni, ne bi se, pak, složila ni naša druga čitateljica koja je, iako uredan platiša, krajem srpnja zaprimila opomenu pred tužbu na iznos od nešto više od 350 kuna zbog navodnih neplaćenih rata za otkup stana. "Isprava sam pomislila da sam doista štogod zaboravila uplatiti. Možda nekakav dug od ranije kojeg se ni ne sjećam, i prvi mi je instinkt bio otići u poštu i odmah podmiriti navedeni dug. No, onda sam se predomislila. Pa zašto bih platila dug za koji ne znam kada je nastao", piše nam čitateljica.
Dva dana opetovana je okretala broj referentice naveden na dokumentu kao broj za pomoć, no dva dana nitko se ne javlja. Treći dan počela je zvati preko centrale, da bi konačno doznala da je gospođa na bolovanju, da je kolegica koja je mijenja na godišnjem, a da je treća koja bi eventualno mogla porazgovarati s našom čitateljicom baš na pauzi. Nakon odrađene pauze, evo i odgovora djelatnice HZMO-a: "Vi ste podmirili sve vaše dugove. Možete slobodno baciti uplatnicu koja vam je poslana".
Naša je čitateljica, doduše, odahnula, ipak zanimalo ju je kako je do takve greške uopće moglo doći. "Ma kolegica je vadila stare kartice, iz svibnja još. Tada nisu bile uplaćene dvije rate", odgovara joj djelatnica Zavoda veselo joj poručujući da slobodno baci uplatnicu.
'A što da sam taj novac uplatila?'
"Ali, što bi bilo da sam ja taj novac uplatila? Bi li me itko nazvao i kazao mi da sam preplatila svoje iznose? Sumnjam da bi. Živa je sreća da sam odlučila zvati u Zavod. Ionako jedva spajam kraj s krajem, i nekoliko stotina kuna izbijenih iz džepa puno mi znači", napisala nam je ogorčena čitateljica.
Ipak, iz Zavoda uvjeravaju da pritužbi na njihov rad gotovo pa i nema. No, postavlja se pitanje je li riječ o tome da su građani jednostavno izgubili motivaciju prijavljivati takve slučajeve s obzirom da pomaka u sistemu nema?
Umjesto nas, na to nam odgovorite vi, dragi čitatelji. Bili obični građani u raljama birokracije ili poduzetnici s vizijom, budite slobodni prijaviti nam sve birokratske prepreke tromih hrvatskih institucija, a mi ćemo najzanimljivije objaviti i nastojati istražiti srž problema. Pritužbe nam možete poslati na vijesti@portal.net.hr.
