Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, otkrio je kako Hrvatska ima još dosta posla prije uvođenja eura. Dodao je kako je HNB odredio četiri područja za pretpovjerenje tijekom uvođenja eura te dodao kako se na njima već radilo prije ulaska u Europski tečajni mehanizam II.
"Od sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma do parafiskalnih nameta, upravljanja javnim poduzećima i napokon poboljšavanje stečajnog zakona odnosno načina na koji se rješavaju poduzeća koja su u teškoćama ili su propala", nabrojao je guverner i poručio kako vjeruje da će sve mjere biti provedene na vrijeme. Istaknuo je kako je zacrtani cilj realan.
"Ja mislim da je 1. siječnja 2023. realan cilj, ali da bi se to ostvarilo moramo odmah početi raditi na tome. Zbog toga je Nacionalni program za zamjenu kune s eurom pušten sada na e-savjetovanje kako bi se što ranije mogao usvojiti i osnovati koordinacijski odbori koji će raditi upravo na toj pripremi. Naravno, to će ovisiti o tome hoćemo li ispuniti nominalne kriterije konvergencije odnosno mastriške kriterije - pet kriterija koje zemlja mora zadovoljiti kako bi ušla u eurozonu", rekao je Vujčić u razgovoru za N1.
Mnoštvo predradnji
Iako se dvije godine čini puno za pripremu uvođenja eura Vujčić upozorava kako je u tom razdoblju potrebno napraviti puno predradnji, kojima bi zadovoljio četiri odabrana područja i pet mastriških kriterija. No, čak i ako ispunimo sve uvjete, dodaje Vujčić, korištenje eura ovisi o dvije stvari.
"Prvo je naša priprema koju sam spomenuo u ova četiri područja, a drugo je zadovoljavanje ovih nominalnih kriterija konvergencije. Tu govorimo o stopi inflacije, kamatnim stopama na dugoročne državne papire denominirane u domaćoj valuti, znači desetogodišnje kunske obveznice, proračunskom deficitu, javnome dugu i održavanju stabilnog tečaja", objašnjava i dodaje kako tek godinu dana nakon što zadovoljimo sve kriterije Europska komisija to mora ustanoviti, a potom nas i kvalificirati za ulazak u eurozonu.
"Hoćemo li mi te kriterije zadovoljiti iduće godine, 2021. ili 2022. vidjet ćemo. No, zasad su planovi da već iduće godine pokušamo zadovoljiti te nominalne kriterije konvergencije što bi onda omogućilo da 2022. Europska komisija već donese odluku o tome da Hrvatska može ući u eurozonu", rekao je Vujčić.
Uvijek je dobro nekoga iznenaditi
Prokomentirao je i povećanje kreditnog rejtinga koje je napravila agencija Moody's riječima kako je uvijek dobro nekoga ugodno iznenaditi. Dodao je kako je povoljnija ocjena te financijske kuće rezultat dviju stvari.
"Jedna je upravo naš put prema eurozoni. Naš put i ulazak u tečajni mehanizam je razlog za povećavanje rejtinga i očekivanje da ćemo na tom putu uskoro ući u eurozonu. Drugi, opet povezan s time je smanjenje izloženosti dugu denominiranom u stranoj valuti. Što se događa i kroz nekakvu metriku tog duga gdje je on sada trenutačno manji nego što je bio ranije, a na putu u eurozonu mi smo isto tako spremni u potpunosti eliminirati taj tečajni rizik duga što je isto, kao što sam govorio, unaprijed utječe na povećanje našega rejtinga", smatra Vujčić.
Nakon što uđemo u eurozonu, poručio je, državni će kreditni rejting još porasti, a time će se smanjiti troškovi financiranja. "Moody's je isto tako povoljno ocijenio reakciju ekonomske politike kako Vlade, tako i središnje banke na koronakrizu i tu reakciju ocijenio kao nešto što je stabiliziralo ekonomske pokazatelje i ukupnu ekonomsku situaciju. To je znači posljedica sve te tri stvari zajedno", zaključio je guverner.
