Povjesničar Ivo Goldstein osvrnuo se za N1 televiziju na zastrašujuće masovne pucnjave u Srbiji, pri čemu je rekao da srpski predsjednik Aleksandar Vučić nije u pravu kada zagovara uvođenje smrtne kazne u takvim slučajevima.
"Na ovako strašan zločin takvim radikalnim i represivnim mjerama mislim da nije najbolje udarati. Pretraživanje u potrazi za oružjem može samo jednim dijelom spriječiti ovakve događaje. Oružja će uvijek biti u policiji, vojsci i na crnim tržištima. Što će represivni aparat biti jači, to će i kriminal i crno tržište biti jače. S takvim načinom sigurno ne može sve riješiti”, rekao je Goldstein.
Osvrnuo se pritom i na stanje u Hrvatskoj kad je riječ o komunikaciji s djecom i mladima. “Pitanje je odgajamo li i obrazujemo djecu adekvatno. Mislim da Hrvatska uopće nije došla do toga da o tome razgovara na pravi način. Kad bi se o tome razgovaralo, mislim da bi to bilo jako nepovoljno za našu političku situaciju”, kazao je.
Mozgovi masovnih ubojica
Iako priznaje da nije ni psiholog, a ni psihijatar, Goldstein kao povjesničar kaže da se historičari desetljećima bave "psihohistorijom", pokušavajući ući u mozgove masovnih ubojica.
"Početkom šezdesetih godina u Jeruzalemu je nacistički zločinac Adolf Eichmann bio osuđen i svjedokinja na suđenju je bila Hana Arendt koja je napisala knjigu Banalnost zla i ta njena sintagma pokazuje da se za masovne zločince ne može reći da će to postati”, rekao je povjesničar Ivo Goldstein.
Goldstein podsjeća da su zločinci postali ljudi koji su imali posve običnu biografiju, oni koje svakodnevno susrećemo na ulici. “Tu je u pitanju sigurno psihopatološka stvar, ali bitno je da okolina to nije percipirala", dodao je te naglasio da je takve počinioce teško detektirati.
"Govoreći o džihadistima, francuska javnost je bila zgrožena činjenicom da su ti ljudi imali obične biografije. Klik koji se dogodio u Francuskoj i u drugim europskim zemljama da od običnog čovjeka postanete zločinac, događao se pod utjecajem nakaradnog ekstremističkog tumačenja islama... U Jasenovcu je bilo mnogo dečkiju koji su imali 16 ili 18 godina. Oni postaju psihički druga osoba, mladić se nađe u grupi gdje se mora iskazati pred ostalima. Nije tako dalek put od seoskog fakina do ratnog zločinca. Taj put je jako brz i neprimjetan”, upozorio je Goldstein.