Dva vijećnika iz Vrhovina, nezavisni Miro Matijević i HSS-ov Slaven Orešković podnijeli su zahtjev da se Općina Vrhovine, koja se nalazi usred Like i za vrijeme Domovinskog rata je bila pod žestokom agresijom i okupacijom srpske vojske, preimenuje ni više ni manje nego u SAO Krajina!
Direktan povod za neobičan zahtjev Matijevića i Oreškovića višemjesečno je odbijanje načelnika Vrhovina Milorada Delića iz SDSS-a da javno, putem lokalnih medija, prije svega Radija Otočac, osudi pisanje četničkih grafita u zaseoku Čorci naseljenom Hrvatima, piše Novi list.
Iako je Općinsko vijeće još prije nekoliko mjeseci donijelo odluku kojom se Delića obvezuje na osudu pisanja uvredljivih četničkih grafita, on kaže da to greškom nije proveo. No ističe još jedan zanimljiv detalj.
Zaboravio na objavu javne osude grafita?
"Treba znati, uostalom, da je jedan Hrvat nacrtao te četničke grafite, a ne Srbin", kazao je SDSS-ov načelnik Vrhovina Milorad Delić, koji je na jednom lokalnom portalu izjavio da "ne zna tko je to napisao, ali zna da to nisu bili Srbi".
Njegov predsjednik Općinskog vijeća, SDSS-ovac Nikola Ivančević kaže da je Delić vjerojatno, kako je jako zaposlen čovjek, zaboravio na objavu javne osude četničkih grafita.
Nezavisni vijećnik Miro Matijević smatra da je riječ o opasnoj zamjeni teza kojom se relativizira ponašanje pojedinaca i grupa iz većinskog srpskog naroda.
'Ispadi nisu slučajnost'
"Točno znam, imenom i prezimenom, tko je ispisao četničke grafite: jedan dječak koji je srpskog porijekla i u Vrhovinama je bio na praznicima, a s njim je u ispisivanju grafita bila jedna djevojka također srpskog podrijetla", kaže Matijević.
Prema njegovom mišljenju takvi ispadi nisu slučajnost, jer djeca su maloljetna i nisu kazneno odgovorna, a ponašanje odgovornih u općini pokazuje da nema slučajnosti.
Gdje su nestali Hrvati?
Tvrdi da je problem i krivotvorenje popisa stanovništva. Naime, tvrdi da je prema popisu stanovništva iz 2001. u Vrhovinama bilo 498 Srba i 348 Hrvata. Samo desetak godina kasnije, 2011. broj Srba se povećao na 1.108, a Hrvata pao na 176. U postocima: Hrvati su za samo jedno desetljeće s 38 pali na jedva 12 posto.
