"Hrvatska je pobijedila COVID-19, ova Vlada je pobijedila COVID-19, mi smo savladali epidemiju. Kakvo bi bilo ozračje u Hrvatskoj da smo imali 3000 mrtvih? A moglo se dogoditi. Uspjeli smo limitirati broj zaraženih i broj umrlih, meni je žao za svaki život", rekao je premijer Andrej Plenković 26. svibnja obraćajući se medijima, a potom je sličnu poruku ponovio 23. lipnja. Danas je situacija potpuno drugačija. Približavamo se brojci od 3000 mrtvih od početka pandemije, a samo u srijedu je zabilježeno 4520 novozaraženih osoba. U trenucima kad je on to govorio, prema podacima sa stranice Koronavirus.hr, nije zabilježen niti jedan novi slučaj zaraze, a jedna ranije oboljela osoba je preminula. Do tada je ukupno zabilježeno 2366 slučajeva zaraze. I taj 23. dan lipnja je bio indikativan. Tada je zabilježeno 30 novozaraženih osoba i ukupno 2366 slučajeva zaraze. Premijer se tog dana, podsjetimo, trebao naći u samoizolaciji zbog kontakta sa zaraženim tenisačima Novakom Đokovićem i Grigorom Dimitrovim, što je tražila i oporba, no nije, jer je smatrao da ga nastoje eliminirati iz predizbornog sučeljavanja. Šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite, Krunoslav Capak, tada je nevješto pojasnio kako nije bilo fizičkog kontakta i nisu međusobno razgovarali dulje od tri minute, a za širenje zaraze je potrebno 15 minuta bliskog kontakta te je Plenković ostao "na slobodi".
No, i tada su stručnjaci, što domaći, što inozemni, upozoravali na pojavu jesenskog vala zaraze koji bi mogao biti mnogo opasniji i pogubniji od onog s početka godine. Sada nas dijeli nekoliko tjedana od zime, a epidemiološka, ali i opća situacija je katastrofalna. Kako je Capak naglasio na konferenciji za medije Nacionalnog stožera u srijedu, "višu incidenciju (broj oboljelih na 100.000 stanovnika op.a.) ima samo Luksemburg. Što se tiče mortaliteta na 15. smo mjestu u Europskoj uniji. Tjedni prosjek je porastao za 3,7 posto, a u prethodnom tjednu smo imali 17,3 posto povećanja." Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od svih europskih regija po sedmodnevnoj i 14-dnevnoj incidenciji najgore je pet hrvatskih županija: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska, a gledajući zbroj od početka pandemije, Varaždinska se županija nalazi na 10. mjestu u Europi po visini incidencije.
Strogo zatvaranje na proljeće paraliziralo je i domaće gospodarstvo, a ista će se stvar dogoditi i s novim mjerama koje su uvedene 27. studenoga. Plenković je svoje slavodobitne izjave davao u trenucima predizborne kampanje, ali i kada se nije znalo koliki će biti pad bruto društvenog proizvoda u drugom kvartalu, niti kako će se nastaviti razvijati gospodarstvo koje se u tim trenucima pripremalo za potpuno otvaranje i početak turističke sezone. Pad je bio brutalan. U drugom tromjesečju ove godine domaći BDP je pao za 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a prema podacima Eurostata, jedino je Španjolska zabilježila veći pad. No, niti forsiranje turizma, koje je, uzgred budi rečeno iznjedrilo bolje rezultate od očekivanja, nije "resetiralo" BDP. U trećem kvartalu je zabilježen minus od točno 10 posto u odnosu na isti period 2019. Dva su to najveća pada u suvremenoj hrvatskoj ekonomskoj povijesti. Pad bi, s obzirom na ograničenja u radu ugostitelja, prijevoznika, a po novome i trgovaca, mogao biti velik i u posljednjoj četvrtini godine.
Ljudi umiru, a oni se svađaju
Stupce minute domaćih medija u proteklih nekoliko dana ispunjavaju događaji u Znanstvenom savjetu Vlade za koronavirus. Naime, u utorak navečer probila se informacija kako je petero znanstvenika izbačeno iz Savjeta. Zanimljivo je kako su Nenad Ban, Andreja Ambriović-Ristov, Petra Klepac, Igor Rudan i Branko Kolarić bili među 26 potpisnika apela javnosti i Vladi u kojem su upozorili da je situacija izmakla kontroli te da je potrebno donijeti nove mjere koje su u pismu i predložili. Iz Vlade je uslijedio nevješti demanti, a potom i 45-minutna konferencija za medije predstojnika Ureda premijera, Zvonimira Frke Petešića. On je priznao kako je sam nazvao znanstvenike i zahvalio im se "na suradnji koja nema smisla" te je nadodao da je "sudjelovao u ovom nesporazumu", čime zapravo nije otkrio jesu li znanstvenici smijenjeni ili samo suspendirani.
Kulminacija je to višetjedne netrpeljivosti između dva dijela Znanstvenog savjeta. Jasno je da i u znanosti treba postojati kritična misao, no krenulo se u međusobne optužbe zbog sukoba interesa, počelo se baratati sumnjivim podacima, a i sve je, možda i prečesto, završavalo u, pandemijom ionako preopterećenoj, javnosti i to u na vrhuncu epidemije. Politički analitičar Žarko Puhovski smatra kako su za to "odgovorni" svi koji sudjeluju u radu Savjeta ili Vlade, a u razgovoru za Net.hr dijelom se okomio i na oporbu.
04.07.2017., Zagreb - Srpsko privredno drustvo Privrednik i Vijece srpske nacionalne manjine Grada Zagreba organizirali su tribinu na temu: Promjena imena Trga marsala Tita. Na tribini su govorili: dr. Zarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu, dr. Zlatko Hasanbegovic, saborski zastupnik, dr. Tvrtko Jakovina, profesor na Filozofskom fakultetu, te moderator Sasa Kosanovic. Goran Stanzl/PIXSELL
"Taj Savjet je bio na neki način polutanska institucija, nije imao svoja pravila, svog predsjednika, način rada… To je bilo zapravo za šminku. Vlada je htjela oko sebe imati ugledna imena kao pokriće za svoje odluke, od kojih mnogi uopće nisu stručnjaci, strogo uzevši. Potpuno je jasno da Vlada donosi odluke na temelju mišljenja stručnjaka. Kod nas zbog nedostatka političke kulture desetljećima, jedva da postoji tradicija javnih intelektualaca. I onda je ispalo da je Hrvatska jedina država u Europskoj uniji u kojoj nitko od stručnjaka koji su surađivali s Vladom nije imao bar u nekom trenutku mišljenje drugačije od Vlade, jer su ljudi koji su bili u vrhu stručne piramide bili HDZ-ovi funkcionari, a ne stručnjaci. Takvi su potvrđivali, a ne samo govorili u skladu s odlukama Vlade, te pokušavali uljudno pogoditi što bi Vlada od njih htjela čuti. Dio ljudi izvana, koji su se našli u tom Savjetu, smatra da im dobro dođe za javni imidž da budu u Savjetu i oni su neke stvari govorili, ali toliko dugo dok nije situacija postala katastrofalna nitko od njih nije imao motiva da doista stručno nešto kaže što stručno o tomu misli. I oni su se dosta kasno odlučili za intervenciju, pri čemu je ona usmjerena u nestručnom pravcu. Mi još uvijek nemamo stručni diskurs nego imamo raspravu o tome tko je lopov.
Znanstvenici su prekasno upozorili da je Vlada prekasno reagirala i to se meni čini ključnim problemom. Sad je već situacija u najmanju ruku jako teška. I kad ja to vidim, oni su to morali vidjeti dva tjedna prije mene, a ja to vidim već dva tjedna, kao doktor filozofije, a ne medicine i nestručnjak za statistiku. Oni to vide sada i kažu: 'A gdje je bila Vlada?' A gdje su bili oni? Svi su ti ljudi pisali razne prognoze po novinama i bili velike zvijezde na televiziji, što je s jedne strane dobro da dobiju javni ugled, ali s druge strane su oni očito ocijenili da bi mogli biti oštećeni u svom javnom imidžu ako izađu iz savjeta. Oni su zapravo napisali jedno pismo koje je očito prekasno došlo. Radimir Čačić je njima očitao lekciju; ne zato što je genije, nego zato što je iz Varaždina pa ga je tuklo po glavi posebno teško stanje", ustvrdio je Puhovski.
Nemoguća situacija na tri razine
Dakle, Savjet u kojem su se okupili stručnjaci, pod navodnicima ili ne, od kojih neki žele biti rado viđeni, a drugi su dio "stranačke mašinerije" trebao je davati konstruktivne prijedloge koje bi potom Vlada i Stožer usvajali i pretvarali ih u epidemiološke mjere primjenjive za dio ili sve građane. No, Savjet je izgubio svoju svrhu poodavno, jer nije bilo kriterija po kojem su članovi izabrani, članovi se nisu očitovali o mogućem sukobu interesa, niti je bilo predloženo da se to formalno utvrdi i transparentno objavi, nije se znalo tko je što od članova predlagao, niti je bilo zajedničkog stava, ma kakav god on bio. U takvoj konstelaciji snaga, iako je sastavljen i od članova Vlade, Nacionalni je stožer, smatra Puhovski, lagano krenuo po svom. No, krenula je i pandemija i to uzlaznom putanjom, od početka listopada, pa sve do danas uzimajući danak u sve većem broju zaraženih, hospitaliziranih, prikopčanih na respiratore ili druga medicinska pomagala za umjetnu ventilaciju pluća, a nikog očito nije zabrinuo ni sve veći broj osmrtnica.
"Vlada je jedina u Uniji koja nije nikog kažnjavala, što je zgodno, simpatično i liberalno, ali u ovoj situaciji to nije funkcioniralo. Vlada je dovela državu u potpuno nemoguću situaciju na tri razine. Prvo, da formalno ne kontrolira Stožer, jer na sjednicama Vlade se izvještaji o radu Stožera koje daju Beroš i Božinović primaju na znanje, ne odlučuje se o njima. Budući da se ne prihvaća rad Stožera, pa ni one odluke od 27. studenoga onda zapravo ostaje formalno odgovornost na Stožeru, a ne na Vladi. Stožer je bio potpuno samostalan, ali i de facto potpuno definiran Vladinim i stranačkim zahtjevima i tu je unutrašnji paradoks. Iz toga je slijedilo da je Stožer donosio veoma dugo preporuke, a onda se tražilo da policija intervenira na ulici na bazi preporuka Stožera, što je pravno neodrživa situacija. Dovelo se do toga da s jedne strane nitko nije kažnjavan, a s druge strane da je onaj lockdown u proljeće funkcionirao naprosto na bazi straha, ne od vlasti, ne od policije, nego od doktora. Klasično psihološko pravilo glasi da se teško dvaput preplašiti istog objekta", smatra analitičar Puhovski.
30.06.2020., Zagreb - Konferencija za medije Nacionalnog stozera civilne zastite oko korona virusa odrzana je u Ravnateljstvu civilne zastite. Krunoslav Capak, Alemka Markotic. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
UPUTIO MU TEŠKE RIJEČI; Đikić opet pisao Plenkoviću: ‘Ubiti glasnika koji zna, predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje i živote mnogih!’
Odgovornost je na građanima?
No, čini se da Vlada, osim Plenkovićevih "onih koji žele borbu protiv koronavirusa dovesti u pitanje", što je rekao još ljetos, krivnju vidi i u građanima. Naime, uvedene su kazne za fizičke osobe koje se kreću od 500 kuna za nenošenje maske, do 10.000 kuna za organiziranje kućnog tuluma. Pomalo to podsjeća na proljetnu situaciju s policijom koju je ranije spomenuo Puhovski. No, gotovo svaki dan, kao u transu, premijer, ministri i stožeraši ponavljaju: "Pozivamo građane na odgovorno ponašanje", kriveći ih možda što su ih visoke brojke prekinule u međusobnim, nepotrebnim prepirkama. Čak su i tražili da "cinkaju" svoje susjede kako bi se kazne mogle naplatiti.
"Mi smo krivi što smo živi, jer mi kao živi ljudi prenosimo viruse na ovaj ili onaj način. Sad se radilo na tomu da se to umanji otežavanjem komunikacija, maskama, zatvaranjem… Vlada se pokazala nesposobnom za bilo kakvu suvislu politiku. Istovremeno, Stožer funkcionira po zakonski nejasnim osnovama. Mijenjaju se zakoni koji su potpuno krivo postavljeni. Recimo, ideja o kojoj se danima raspravljalo – hoće li policija ulaziti u stanove? Naravno da neće, to je samo slika koju Vlada širi o sebi kao da nešto čini. Dakle, ona je htjela stvoriti privid da nešto radi. Nema govora o tome da bi policija ulazila u stanove. To svi znaju i oporba je na to nasjela pod argumentom da štiti ljudska prava, koja ovdje uopće nisu ugrožena. Ali kad su bila u proljeće, nitko se nije javljao. Vladini potezi su smušeni. Vlada nema jasnu politiku. Uživali su u sebi kao najliberalnijoj, kao Vladi koja je uspjela djelomično obnoviti turizam preko ljeta i tako dalje. Naprosto, nije bila u stanju misliti o trendovima. Tu se pokazalo da Vlada nije sposobno misliti o perspektivi, što možda nije ni morala, nego su to trebali stručnjaci koji to nisu napravili", ustvrdio je Puhovski.
Pritom je apostrofirao dvoje stručnjaka i to ne iz Savjeta, već iz Stožera. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu te osoba kojoj su građani u nedavnom istraživanju dali najviše povjerenja od svih stožeraša, te već spomenuti Krunoslav Capak, jedini epidemiolog koji je ostao nakon ovog karambola u Savjetu, trebali su, po mišljenju Puhovskog, već odavno biti smijenjeni. "Ti ljudi su se naprosto osramotili kao politički aktivisti, ne zato što nisu stručnjaci, nego zato što su se ponašali intelektualno neodgovorno. Osnova intelektualca je da ne šuti ako se kraj njega govore stvari za koje zna da nisu bile istinite. Treba dovesti ljude, koji prije svega, nisu politički vezani uz vlast. Oni od početka nemaju nikoga tko nije iz HDZ-a u užem krugu onih koji donose odluke. I to se, opet, ni u jednoj državi EU-a ne može dogoditi. Može se dogoditi jedino u Bjelorusiji. To se čak ni u Srbiji nije dogodilo", ustvrdio je Puhovski i dodao kako bi i Beroš trebao dati ostavku zbog organizacijskih pitanja, ali i ogromnog broja pacijenata koji nisu zaraženi koronavirusom, ali imaju neku bolest, a kojima je zdravlje ugroženo zbog usmjerenosti sustava na COVID.
Beroš trebao dati ostavku zbog organizacijskih pitanja, ali i ogromnog broja pacijenata koji nisu zaraženi koronavirusom, ali imaju neku bolest, a kojima je zdravlje ugroženo zbog usmjerenosti sustava na COVID, smatra Puhovski
Plenkovićeva je zadnja
No, zadnja je riječ na premijeru Plenkoviću, koji će se teško odlučiti za još jedan radikalan rez. Pola ministara u prošloj Vladi "posmicao" je zbog korupcije, a sada su na kocki zdravlje ljudi i ekonomija, očito manje vrijedni od suradnika s kojima se okružio. Situacija sa Znanstvenim savjetom je toliko bizarna da su joj se čudili i mediji u Srbiji, navikli na autokraciju njihova predsjednika, koji ih često koristi kao marionete.
"Plenković je čovjek koji ima moć u rukama. Postoje kriteriji odabira savjetnika koji očito nisu korišteni, a s druge strani ti savjetnici su sami bili okupirani uživanjem što su na toj funkciji, da bi na vrijeme reagirali. Uz jedan ili dva izuzetka. Nisu se ponašali kao intelektualci nego kao tehničko osoblje, kao stručnjaci koji pomažu Vladi da funkcionira. Njihova zadaća je bila da budu medicinari i intelektualci, ljudi koji ne dopuštaju da se pred njima govore stručne stvari koje su neodržive, ma tko ih govorio. Oni koji ne mogu uvjeriti ljude oko sebe da je to stručno neodrživo, napuštaju tu instituciju. I to se trebalo dogoditi prije više mjeseci da su se korektno ponašali. Plenković treba imati najbolje moguće savjetnike i to je sve u redu do točke u kojoj se pokazuje da te savjetnike nisu slušali, ne Plenković, nego drugi stručnjaci oko Plenkovića, a koji su mu bili zadani ili nametnuti po HDZ-ovoj liniji i koji su pokušavali pogoditi što bi Plenković želio čuti. I tu izlaza nema, jer je on blokiran i okružen ljudima koji mu šapću ono što bi on volio čuti", ustvrdio je Puhovski.
Politički analitičar ističe kako bi bilo dobro da znanstvenici sami formiraju neovisno tijelo koje bi javnost o svojim stručnim stavovima informiralo jednom u pet dana. Dotad, ističe on, "treba jasno vidjeti koje mjere su potrebne, s obzirom na brojke". U tome bi mogla pomoći i Capakova "radna skupina koja se bavi prediktivnim modelima", za koju nitko ne zna tko ju je formirao, tko sjedi u njoj i što tamo rade. No, bila to skupina, Stožer, Savjet ili netko drugi, javnost traži hitne i suvisle odgovore koje je sumirao i sam Puhovski, iako ističe da je nestručnjak za pandemiju. "Mi ne znamo koliko će to mjeseci ići gore-dolje, ne znamo kad će stvari s cjepivom početi funkcionirati, koje ćemo cjepivo imati, nemamo jasne podatke kakvo je raspoloženje stanovništva, nemamo jasan stav o tome kakve će razine biti obveza cijepljenja… I tu smo opet u jednom košmaru iz kojeg se Vlada pokušava izvući očajničkim i nesuvislim mjerama. To je najveći problem i svi vide da su to očajničke nesuvisle mjere", zaključio je Puhovski.
