"Osnovali smo radnu skupinu koja se bavi prediktivnim modelima i možda ćemo imati neke predikcije koje bi to brojke bile kroz nekoliko dana", izjavio je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedan od ključnih članova Stožera na dan kada su se predstavljale nove mjere, ovaj tzv. djelomični lockdown. Rekao je pri tome da se radi o podacima koji su orijentacione naravi, da nisu za objavu javnosti, a kada budu "sigurniji" – podijeliti će ih s javnošću. Kada je upitan dan kasnije na press konferenciji da kaže nešto više o radnoj skupini koja se bavi prediktivnim modelima, izgovorio je da se zapravo radi o povjerenstvu za matematičke predikcije i da je tek startalo s radom. "Ako se model pokaže precizan, počet ćemo ga koristiti", izjavio je na presici.
Ukratko, Krunoslav Capak je ostavio dojam da je radna skupina ili povjerenstvo već formirano, da radi punom parom, doduše za sada samo za interne potrebe, ali da će uskoro javnosti biti predstavljeni rezultati, odnosno, predikcije ili predviđanja, izračuni što bi nas moglo čekati u budućem razdoblju na temelju službenih podataka. Recimo da bi to mogli biti grafovi, krivulje, ali ovaj put s ozbiljnom, stručnom verifikacijom. Predviđanja kako zapravo napredujemo u borbi protiv koronavirusa i kada bi se moglo očekivati poboljšanje situacije. Ili pogoršanje.
Dakle, predikcije iza kojih bi stajala institucija, HZJZ, ili Stožer, ili Vlada. A svakako je ključno pitanje tko su znanstvenici ili znanstvena institucija koja bi pružila ozbiljan znanstveni "servis" za tako odgovoran pothvat.
HZJZ: Radnu skupinu je osnovala Vlada
Prvo smo pitali, dakako, Krunoslava Capaka i HZJZ, i ubrzo je stigao odgovor: "Radnu skupinu koja se bavi prediktivnim modelima osnovala je Vlada RH pa vas molimo da njima uputite navedena pitanja".
Uputili smo potom pitanja uredu za odnose s javnošću Vlade RH – kada je osnovana radna skupina za matematičke predikcije u slučaju koronavirusa, tko su njezini članovi, po kojem modelu radi, itd. No, unatoč dopisu i telefonskim pozivima i pomicanju roka za odgovore, do zaključenja teksta iz Vlade RH nam nije stigla ni jedna jedina informacija o radnoj skupini koju je tako ozbiljno spominjao Krunoslav Capak.
"Nije mi poznato da je formirano takvo tijelo", odgovara nam jedan od sugovornika iz redova epidemiologa koji su angažirani u borbi protiv koronavirusa. No, dodaje da bi možda bilo dobro da je formirano, ali još u proljeće, a ne sada kada ni epidemiolozi više nemaju "ozbiljne brojke" jer se sustav registriranja zaraženih i praćenja njihovih kontakata zapravo posve raspao.
Postoji li i tko je točno u Capakovoj radnoj skupini za matematičke modele - nije poznato
Tko bi mogao biti član radne skupine?
Pitali smo i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s obzirom na to da se neki od njihovih znanstvenika bave matematičkom predikcijom, je li netko od njih uključen u spomenutu radnu skupinu, no pročelnik Matematičkog odsjeka, dr. Igor Pažanin, odgovorio je da, prema njegovim saznanjima, nitko od kolega s PMF-a nije uključen u rad navodne radne skupine Vlade RH.
I s Instituta Ruđer Bošković je stigao sličan odgovor. Oni su imali upit u proljeće oko uključivanja pojedinih znanstvenika u Znanstveni savjet, ali ne znaju za formiranje radne skupine ili povjerenstva za matematičke predikcije, odnosno, odgovaraju da nitko od njihovih znanstvenika nije službeno uključen u takvo tijelo, no ne isključuju da je možda netko neslužbeno uključen u neki oblik suradnje. "Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković surađuju sa znanstvenicima drugih institucija diljem svijeta pa tako i u RH na raznim razinama, a ne samo formalno, stoga nije moguće isključiti neku vrstu uključenosti nekog našeg znanstvenika u navedena istraživanja kroz takav oblik suradnje, ali formalne suradnje u ovom slučaju nema", stoji u službenom odgovoru s Instituta.
Jedan od članova Znanstvenog savjeta Vlade RH, dr. Ozren Polašek, inače profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, u razgovor za Net.hr je izjavio kako nema saznanja da je službeno formirana radna skupina ili povjerenstvo Vlade, odnosno, ako jest – da on nije član, ali kako je točno da se u više navrata razgovaralo o tome da bi bilo poželjno da se organizira tim za ozbiljne matematičke predikcije.
"Još u proljeće smo razgovarali o tome. Nekoliko nas znanstvenika je smatralo da bi bilo poželjno krenuti i u tom smjeru. Ali službeno nismo startali, nije formiran tim ili radna skupina", kaže dr. Polašek.
Kako raditi predikcije uz ovakve podatke?
"U ovom trenutku se toliko često mijenjaju parametri, podaci, da smatram da se niti ne može izraditi ozbiljne predikcije", smatra Polašek. On podsjeća na staru boljku hrvatskog zdravstvenog sustava i prije koronavirusa, na problem nedostatnih i neurednih baza podataka. "A nakon koronavirusa situacija je zapravo još mnogo teža. Imamo malo kvalitetnih podataka. Ono što imamo, moralo bi biti još bolje. Ne može se iz ovih skromnih podataka raditi službene predikcije. Volio bih da imamo mnogo kvalitetnije podatke, ali budimo realni, u ovoj situaciji sada pritiskati liječnike i medicinsko osoblje koje radi s oboljelima – da ispunjavaju formulare, ili da ti formulari budu perfektno ispunjeni… Ne, to je nemoguće", komentira Polašek.
I on upozorava na ocjenu većine epidemiologa u Hrvatskoj da mi više nemamo ozbiljne i precizne podatke o broju zaraženih, da su brojke osoba koje ulaze u bolnice iznimno visoke, da nema pouzdanih brojki umrlih osoba. "Plus, parametri se mijenjaju iz dana u dan. Bilo bi neozbiljno iz toga raditi ozbiljne projekcije", zaključuje Polašek.
Većina naših sugovornika smatra da se u proteklih dva mjeseca izgubila bitka za precizne podatke o zaraženima, da je kvaliteta podataka koji se skupljaju sa županijskih razina neujednačena i da je – posvuda mnogo improvizacije. Većina njih smatra da je i Capakova izjava o misterioznoj radnoj skupini također bila samo – improvizacija.
Ima i onih koji se pitaju je li to bila samo mašta, neki se zezaju da je to tajanstvenih "Capakovih 11", bljesak svojevrsne naknadne pameti ili želje da se napravi nešto što se propustilo učiniti na vrijeme. Dokaz još jednog propusta u hrvatskoj varijanti borbe protiv koronavirusa. Kako bilo, naša anketa među desetak znanstvenika pokazala je da nitko ne zna za "Capakovu radnu skupinu". Jedino ako se formiralo nekakvo tajno tijelo, ali zar nije premijer Plenković izjavio da "sve što zna Vlada, zna i javnost", da Vlada oko koronavirusa ništa ne taji?
Mnoštvo 'krivulja' u javnosti, ali ni jedna nije službena iz Vlade
Većina naših sugovornika suglasna je u jednom, da je radnu skupinu ili nekakvo slično tijelo za matematičke predikcije, imalo smisla formirati u ranijoj fazi pojave epidemije u Hrvatskoj, jasno i transparentno. Ali i tada bi bili problem podaci. A u ovih 30 godina ni jedan ministar zdravstva, unatoč svim strateškim zaklinjanjima u digitalizaciju, nije povukao poteze koji bi unaprijedili formiranje ozbiljnih i kvalitetnih baza podataka o stvarnom stanju u zdravstvu. Naprosto zato jer politika uvijek lakše manipulira ako je slika – maglovita.
A građanima i u korona-krizi ostaje osobna procjena hoće li vjerovati u grafikone koje izrađuju pojedini znanstvenici, neznanstvenici ili entuzijasti širokog spektra interesa ili će slušati samo gole brojke koje serviraju Stožer i Vlada iz dana u dan – bez grafikona i projekcija, ali i mnogo neslužbenih nabadanja o tome kako "krivulja pada" ili se "smanjuje brzina rasta".
