"O novim mogućim mjerama i strategiji vezanoj za koronavirus sljedećeg utorka razgovarat će se i na Vladinom znanstvenom savjetu za Covid 19", objavljeno je ovih dana, nakon što se cijela hrvatska javnost alarmirala zbog značajnog porasta novooboljelih od koronavirusa, posebno u Dalmaciji. Usred objava o potezima Stožera, najava da će o tim regionalnim posebnostima hrvatske epidemije razgovarati i Vladin savjet, da će razgovarati "o mogućim novim mjerama", opet je još malo zamutila sliku: a što zapravo Vladin Znanstveni savjet može? Jesu li to neko službeno tijelo koje daje službene zaključke i preporuke Stožeru? Tko je tu zapravo glavni, ili barem više utjecajan?
Svaki dan situaciju oko koronavirusa u Hrvatskoj komentira glavni stožer, pojedini njegovi članovi, lokalni stožeri, nastupaju epidemiolozi, kao članovi pojedinih tijela ili kao nezavisni stručnjaci, političari, ministri, i u toj šumi brojki i informacija i permanentne rasprave, teško je više razabirati što su konkretne ocjene stručnih osoba, a što nagađanja ili politički potezi.
Sastanak Znanstvenog savjeta Vlade RH
U kakvoj je vezi Vladin Znanstveni savjet sa Stožerom? Činjenica jest da su vodeći ljudi Stožera nastojali povremeno – kada im je odgovaralo – ostaviti dojam da je Znanstveni savjet svojevrsni dio Stožera, nešto kao prošireni Stožer. Sjetimo se samo kako je šef stožera i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, da bi prekinuo prvi val rasprave o tome kako je Stožer produžena ruka HDZ-a, izvukao kao dokaz da to nije točno epidemiologa Branka Kolarića (koji je član SDP-a).
Ustvrdio je da je Kolarić "dio šireg tima koji se bavi koronavirusom", te ostavio dojam u javnosti da je Kolarić zapravo član "šireg Stožera", no činjenica jest da Kolarić uopće nije član Stožera, nego samo Vladinog znanstvenog savjeta. Znači li to da je onda Vladin savjet "dio šireg tima", odnosno, da Vladin savjet radi zajedno sa Stožerom? Ili ipak ne, jer pojedini epidemiolozi iz Savjeta nastupaju autonomno u javnosti, i povremeno kritiziraju poteze Stožera, ili pak govore da ih ne mogu komentirati – jer ne znaju kako se do njih došlo?
Također, tko je odlučio koga će se zvati u Savjet, a koga ne? Mnogima, recimo, strši činjenica da jedan od hrvatskih znanstvenika svjetskog ranga, koji redovno nastupa na temu koronavirusa u medijima, Ivan Đikić, nije član Vladinog znanstvenog savjeta.
Članovi Savjeta
S obzirom na to da pretraga na web stranici Vlade RH i Narodnih novina nije davala rezultate na pokušaj utvrđivanja je li javno objavljena odluka o osnivanju Znanstvenog savjeta vlade, obratili smo se upitom Vladi RH, te smo dobili službeni odgovor da je premijer Andrej Plenković još 25. ožujka 2020. na temelju članka 23. stavka 1. Zakona o Vladi RH donio Odluku o osnivanju Znanstvenog savjeta za suzbijanje epidemije bolesti COVID -19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2. (Radi se o članku Zakona koji predsjedniku Vlade omogućuje imenovanje savjetnika, posebnih savjetnika ili cijelih savjeta za pojedine projekte ili pitanja značajna za obavljanje dužnosti.)
Tada je utvrđen i popis članova Savjeta, no, nije nam odgovoreno tko je popis sastavio. U Odluci je upisano petnaestero članova Znanstvenog savjeta: Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, akademik Zvonimir Kusić, posebni savjetnik premijera, Damir Truth, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, dr. AndrejaAmbriović Ristov, virologinja s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu iz Züricha, doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo i jedan od ključnih "stožeraša", dr. Josip Car, direktor Centra za istraživanje narodnog zdravlja i direktor Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za digitalno zdravlje i zdravstvenu edukaciju, dr. sc. Petra Klepac, epidemiologinja, docentica na London School od Hygiene and Tropical Medicine, prof. dr. sc. Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, prof. dr. sc. Gordan Lauc, profesor molekularne biologije i utemeljitelj biotehnološke tvrtke Genos, prof.dr.sc. Alemka Markotić, također istaknuta članica Stožera i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", prof. dr. sc. Ozren Polašek, genetički epidemiolog, predstojnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Dragan Primorac, liječnik pedijatar, forenzičar i genetičar, prof. dr. sc. Miroslav Radman, molekularni biolog, prof. dr. sc. Igor Rudan, stručnjak za javno zdravstvo, genetičar, član Britanske akademije znanosti. Također je navedeno da na sastanke Savjeta mogu biti pozvani i drugi članovi Vlade, ali i drugi znanstvenici, odnosno predstavnici institucija.
Glasnogovornik Vlade nam je odgovorio da je do sada održano ukupno pet sastanaka (25. ožujka, 6. travnja, 4. svibnja, 26. lipnja i 10. srpnja 2020.), a idući sastanak sazvan je za utorak 25. kolovoza u 12 sati.
Plenković dolazi na sastanke Savjeta
Iz razgovora s nekim članovima Savjeta saznajemo da je premijer Plenković redovno prisutan i prilično aktivan, odnosno, da ozbiljno prati ono što govore znanstvenici i postavlja pitanja. Prisutan je povremeno bio i Davor Božinović, šef Stožera, a povremeno i Vili Beroš, ministar zdravstva, iako nije formalno član Savjeta, kao i neki drugi ministri.
"Svrha okupljanja Znanstvenog savjeta je razmjena mišljenja s multidisciplinarnom skupinom znanstvenika o mjerama koje Republika Hrvatska poduzima te znanstvena promišljanja i prijedlozi za daljnje korake u borbi protiv COVID-19", navedeno je u Odluci koju nam je proslijedio Vladin Ured za odnose s javnošću. Dakle, Savjet je samo svojevrsni debatni klub, ništa nije formalizirano, ne donose se zaključci, niti se ne definiraju konkretne preporuke.
Nakon sastanaka kao pisani dokument se priprema samo – zapisnik. No, činjenica je da se onda često s tih sastanaka javnosti upućuju, posredstvom koordinatora, predstojnika Frke Petešića, informacije koje bi se mogle interpretirati kao da Savjet aktivno sudjeluje u oblikovanju mjera koje potpisuje Stožer ili da ih analizira i o njima donosi stručne zaključke. Tako je sa sastanka u svibnju objavljen izvještaj na web stranici Vlade s naslovom koji je služio kao čista podrška dotadašnjem radu Stožera i Vlade: "Mjere za suzbijanje širenja epidemije koronavirusa su bile pravodobne, dobro ciljane i postigle su dobar rezultat." I Davor Božinović je tada u intervjuu na HRT izgovorio da su "znanstvenici zadovoljni što je Vlada kroz Stožer napravila u ovih sedamdesetak dana."
A sa sastanka 26. lipnja na službenim stranicama Vlade objavljen je izvještaj pod naslovom: "Vladin Znanstveni savjet: Nije potrebna karantena već praćenje epidemije." Dakako, bilo je to u jeku propitivanja je li se Hrvatska prebrzo i prejako otvorila za turiste. Htjeli-ne htjeli, znanstvenici su poslužili kao svojevrsna argumentacija za političke odluke Stožera, odnosno, promotivna podrška.
Uz zamućivanje slike mogao bi se steći dojam da je zapravo Znanstveni savjet sudjelovao u oblikovanju svih poteza Stožera, odnosno, da su svi skupa "jedno tijelo".
Znanstvenici kritizirali neke poteze Stožera
No, je li baš tako? Prema informacijama kojima raspolaže Net.hr, na sjednicama Znanstvenog savjeta pojedini su znanstvenici otvoreno analizirali i kritizirali pojedine poteze Stožera, a teško se mogu izvući "zaključci" koji su onda prezentirani kao izvještaji na stranicama Vlade, jednostavno zato jer Savjet niti ne donosi službene zaključke. Sve ih definitivno povezuje čvrsta želja da se pomogne Vladi RH, odnosno Hrvatskoj, u suzbijanju epidemije, i neki od naših sugovornika naglasili su to kao ključan razlog za priključivanje Savjetu. Ali neki od njih i priznaju, off the record, da bi bilo dobro da u hrvatskoj javnosti bude posve jasno da oni ne snose odgovornost za odluke Stožera, niti Vlade – jer su to ipak političke odluke.
Jedan od članova Savjeta, znanstvenik i liječnik, bivši ministar znanosti, Dragan Primorac, smatra da je premijer Plenković povukao izvrstan potez kada se odlučio na osnivanje znanstvenog savjeta, ali i da je važno da se razumije da je Savjet posve – nezavisan. Upozorava također da je angažman posve volonterski, odnosno da članovi savjeta ne primaju nikakvu naknadu za rad, već sve rade "srcem, kako bi pomogli Hrvatskoj."
"Vladin Znanstveni savjet funkcionira u cijelosti nezavisno o radu Vlade ili nekog ministarstva. Osnovan je s ciljem kako bi grupa stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva iznosila svoje stavove i promišljanja vezano uz COVID-19, sve utemeljeno na najnovijim znanstvenim spoznajama. Prati se daljnje širenje virusa u Hrvatskoj i u svijetu, sve aktivnosti koje poduzima Hrvatska, a ideja je da se na jednom mjestu analiziraju rezultati dostupnih znanstvenih istraživanja vezana za COVID-19, novi oblici liječenja, te da se redovno prati razvoj cjepiva za COVID-19", kaže za Net.hr Dragan Primorac.
Premijer Plenković aktivno sudjeluje na sjednicama Znanstvenog savjeta
Naglašava da je izuzetna vrijednost Savjeta interdisciplinarnost, da je uključen doista širok spektar stručnjaka, te se tako, prema njegovu mišljenju, "stvaraju preduvjeti za objektivan pristup problematici vezanoj za COVID-19."
Na pitanje u kakvom je odnosu Savjet prema Stožeru, Primorac odgovara da je "Znanstveni savjet isključivo savjetodavno tijelo Vlade, te da im je predsjednik Vlade dao potpunu slobodu u radu". A s Nacionalnim stožerom civilne zaštite RH "usko surađuju, upoznaju ga s najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama vezano za COVID-19." Ta je suradnja, prema sudu dr. Dragana Primorca "vrlo korektna". No, i on naglašava da su sve akcije koje se provode "isključivo u nadležnosti Nacionalnog stožera civilne zaštite koji ih provodi u suradnji sa županijskim stožerima civilne zaštite."
Hoće li Stožer poslušati Savjet?
Glasnogovornik Vlade RH, Marko Milić, nije konkretnije odgovorio na pitanje o odnosu između Znanstvenog savjeta i Stožera, nego je samo ustvrdio da je Vlada RH, "nevezano od osnivanja Znanstvenog stožera", "ranije oformila i pokrenula Stožer civilne zaštite RH kao operativno tijelo za donošenje mjera za sprječavanje širenja zaraze COVID-19, sukladno epidemiološkoj situaciji. Pravni temelj za donošenje odluka Stožera je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakon o civilnoj zaštiti te članak 16. hrvatskog Ustava."
Činjenica jest da je Vlada rijetko koji savjetodavni tim toliko promovirala kao ovaj. S jedne strane je razumljivo, jer okupljen je nesumnjivo značajan broj respektabilnih imena, neovisno o tome što su mogli biti uključeni i neki drugi. No, i znanstvenici su se tako našli na tankom ledu. Priključeni su političkom tijelu, i neovisno o tome koliko oni naglašavaju svoju neovisnost, evidentno je da ih Vlada, odnosno, PR Vlade, decentno, po potrebi, uključuje u dokazivanje "znanstvenosti" svih poteza Stožera i Vlade RH.
S obzirom na to da ih se sada već provlači u izjavama kao tijelo koje će sudjelovati u kreiranju mjera za jesen, možda nije zgorega da i sami znanstvenici iz Znanstvenog savjeta Vlade zatraže da se jasno objavi koje su njihove preporuke, a što će na kraju "propisati" Stožer. Jer ako se nastavi ovako neprecizno, bit će suodgovorni i za ono dobro i za loše što proizvede politika s manjom ili većom dozom znanosti.