"Nekretnina na Viru mi je srušena, a sada se zna da mi je hrvatsko sudstvo prekršilo osnovna prava, moja ljudska prava. Sud je pogriješio i zbog toga nisam ostvarila sva prava koja mi pripadaju i koja mi garantira Europska komvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sada država odgovara zbog toga".
Proizlazi to iz tužbe Zite Kardoš, 65-godišnje suvlasnice zgrade koja se nalazila na otoku Viru, a zbog njezinog nepravednog rušenja nedavno je dobila spor protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Kuća je srušena u eri masovnih rušenja nekretnina koje tamo nisu imale uredne građevinske dozvole.
Ilegalna gradnja
Još početkom 2006. godine građevinski inspektori Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva utvrdili su da zgrada nema dozvolu, te je naloženo njezino rušenje u roku od tri dana.
No, Zita Kardoš nije na to šutke pristala, već je podnijela žalbu protiv naloga za rušenje.
"Rok za usklađivanje sa zakonom bio je prekratak i naša zgrada nije se nalazila u zaštićenom obalnom pojasu", istaknula je u žalbi. Država međutim, nije imala milosti. Njezina je žalba 15. svibnja 2006. godine odbijena uz obrazloženje da je zgrada bila izgrađena bez građevinske dozvole.
Rušenje kuće
U međuvremenu, 4. svibnja 2006. godine, suvlasnicima je stiglo novo rješenje, točnije novi nalog za rušenje, budući da onaj prvi nisu ispoštivali. I na to rješenje Zita Kardoš se žalila. Vrlo brzo, već 23. svibnja i ta žalba joj je odbijena.
Na kraju je došao i 27. lipanj kada su ostali suvlasnici odlučili sruštiti zgradu, očito ne želeći više gomilati troškove za pravnu borbu, niti za rušenje koje je planirala realizirati država na njihov trošak.
Samo dan prije toga Zita Kardoš obratila se Upravnom sudu tužbom u kojoj je ponovila svoje zamjerke na odluku o rušenju, ali je tražila i da joj se isplati odšteta zbog rušenja.
Ogroman propust suda
S Upravnog suda su joj odgovorili kako nije jasno je li tužbu podnijela protiv naloga za rušenje ili pak zaključka kojom je izvršenje rušenja dozvoljeno. Do kraja kolovoza te iste godine vlasnica sporne nekretnine pojasnila je da je mislila na nalog za rušenje, no Upravni sud na kraju ju je odbio odlučujući o njenoj tužbi kao da se odnosila na dozvolu izvršenja. I tu je učinjena ključna greška.
Vlasnica nekretnine još je jednom pravnu zaštitu pokušala potražiti na Ustavnom sudu RH, no i on je na kraju njezinu tužbu zaključivši da je nedopuštena.
Ustavni sud
"Podnijela sam upravu tužbu koja se odnosila na nalog za rušenje što se moglo vidjeti iz njezinog sadržaja, kao i iz kasnijeg dopisa. Međutim, Upravni sud donio je presudu o sasvim drugoj odluci", upozorila je u tužbi upućenoj Europskom sudu za ljudska prava Zita Kardoš zamjerivši i Ustavnom sudu što je svojim pretjerano formalnim pristupom odbio ispraviti situaciju.
Odgovor države
Odgovarajući na tužbu zastupnica Vlade RH Štefica Stažnik priznala je da je "Upravni sud napravio očitu pogrešku", no tome je, prema njezinom stavu, Zita Kardoš sama pridonijela jer nije precizirala koju, od dvije odluke, želi da sud provjeri u upravnom postupku.
"Mogla je podnijeti zahtjev za dopunsku presudu ili tražiti ponavljanje postupka. Trebala je sama ukazati Upravnom sudu na pogrešku i tražiti da ju ispravi", smatra Š. Stažnik i dodaje da bi tek u slučaju da je Upravni sud to dobio učiniti mogla tražiti zaštitu na Ustavnom sudu.
Zaključak suda u Strasbourgu
Analizirajući detaljno ovaj slučaj, Europski sud za ljudska prava također je došao do zaključka da je Upravni sud pogriješio u slučaju Zite Kardoš.
"Vladin odgovor nije prihvatljiv jer je ispravak odluke ili ponavljanje postupka mogla tražiti samo u slučaju da je doznala neke nove činjenice ili došla do novih dokaza. Ispravljanje sudske pogreške ni zakon ne navodi kao razlog za obnavljanje postupka", primjetili su suci iz Strasbourga prihvaćajući tužbu Zite Kardoš.
Skromna odšteta
Iako je tražila da joj država isplati 55 tisuća eura materijalne štete i još deset tisuća eura kao nakandu za nematerijalnu štetu, te joj pokrije oko četiri i pol tisuće eura sudskih troškova, Zita Kardoš za sada se mora zadovoljiti s ukupno 4.250 eura odštete što ju joj je dosudio Europski sud za ljudska prava.
Ostaje za vidjeti hoće li nakon ove presude Zita Kardoš moći tražiti obnovu procesa pred domaćim sudovima. Naime, ako je suditi prema jednoj od najnovijih odluka Ustavnog suda RH povijeđeno osnovno ljudsko pravo u sudskom procesu ne predstavlja automatski razlog za njegovim ponavljanjem. Odšteta iz Strasbourga, prema tom bi stavu, trebala biti dostatna.
No, tko će Ziti Kardoš nadomijestiti uništenu imovinu?
