Peti krug porezne reforme redom su u četvrtak hvalili predstavnici vladajućih saborskih klubova, dok je oporba upozoravala na produbljenje ekonomske nejednakosti među građanima.
Peđa Grbin poručio je da Klub SDP-a nikada neće i ne može podržati HDZ-ovu poreznu reformu "koja produbljuje postojeću ekonomsku nejednakost među građanima".
"Samo 7000 poreznih obveznika ima najveće plaće, i samo će oni od ovoga imati koristi. Građani s prosječnim i ispodprosječnim primanjima neće imati koristi. Stvara se 'rupa' o dvije milijarde kuna u proračunu, koja će se morati nadoknaditi iz PDV-a koji plaćaju svi, i oni najsiromašniji", rekao je Grbin.
Zato je, rekao je, SDP u proceduru uputio izmjene poreza na dohodak kojima bi se svim građanima omogućilo isto porezno rasterećenje.
SDP-ov zastupnik Boris Lalovac pozvao je na oprez u povećanju neoporezivih davanja, koji, složio se, potiče potrošnju, ali ima negativne učinke na mirovinski i zdravstveni sustav, opterećen dugovima.
Petrov: 'Većina danas živi siromašnije nego prije pet godina'
Božo Petrov (Most) rekao je kako pozdravlja svako porezno rasterećenje, ali i dodao da pritom treba biti pravedan i omogućiti svima jednake mogućnosti za rast.
Upozorio je da nitko ne govori o inflaciji proteklih godina, iako po podacima Državnog zavoda za statistiku većina ljudi u Hrvatskoj, unatoč poreznim rasterećenjima, danas živi siromašnije nego prije pet godina.
"Dajte mladim obiteljima razlog da ostanu u Hrvatskoj, učinite sustav pravednim, povećajte plaće", poručio je Petrov vladajućima.
Mostov Zvonimir Troskot zatražio je oslobađanje plaćanja doprinosa za poduzetnike početnike, žene poduzetnice i mikropoduzetnike te upozorio da Vlada još uvijek nije odgovorila na Mostov prijedlog za ukidanje obaveznog plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Anka Mrak Taritaš (Glas) istaknula je da poreznu reformu mora pratiti obuzdavanje rastrošnosti države.
"Novac curi kao da je Vlada kantu vode okrenula naopačke. Zdravstvo je izvan kontrole, mirovinski sustav opterećen je isplatama koje nemaju veze s mirovinama zarađenima kroz rad", upozorila je Mrak Taritaš.
Kao ključni problem izdvojila je strukturu gospodarstva koja ne pruža mjesta za stručne ljude te premali broj tvrtki koje stvaraju dodanu vrijednost.
'Hrvatska je druga najsiromašnija u EU'
Marijana Puljak (IP, Pametno, Glas) ustvrdila je da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja u EU, a cilj nam treba biti stvoriti bogatije društvo. Cilj nam trebaju biti jednaka primanja kao u razvijenim zemljama.
Novi populisti spominju da treba više oporezivati one s višim primanjima, liječnike i inženjere, no oni su već jednom nogom izvan Hrvatske. Njih se ne bi trebalo gušiti porezima već im pružiti razlog da ostanu u Hrvatskoj. Hrvatska danas gubi poslove i radnike, povećanjem plaća moglo bi se zadržati radnike koji su zapošljivi svuda u svijetu, rekla je Puljak.
Ustvrdila je da je potrebna reforma svih parafiskalnih opterećenja koja opterećuju poslovanje, ozbiljna reforma zdravstva, mirovinskog sustava i sustava javne uprave.
Tomislav Tomašević (Možemo) i Katarina Peović (RF) kažu da bi socijalno pravednije bilo uvođenje više stope poreza na dohodak za one s višim primanjima a manje stope za one s manjim primanjima.
Saborski zastupnici platforme Možemo predlažu zato progresivni porez na dohodak , uvođenje četiri umjesto dvije stope, koji bi više porezno rasteretio one s niskim i srednjim plaćama, a više porezno opteretio one s najvišim plaćama. Predlažu stopu od 15 posto na prvih 4.000 kuna porezne osnovice, 20 posto na sljedećih 4.000 kuna porezne osnovice, 30 posto na daljnjih 12.000 kuna, te 40 posto na ostatak odnosno na dio porezne osnovice koji premašuje 20.000 kuna.
Tulio Demetlika (Klub IDS-a) ističe da porezno rasterećenje građani moraju osjetiti, a ne da oni najpotrebitiji dobiju tek nekoliko desetina kuna nazvavši reformu tek kozmetičkim promjenama.
Vladajući, s druge strane, hvale poreznu reformu.
"Nema dvojbe da je paket poreznih reformi jedna od najkonkretnijih i najopsežnijih i najvrednijih reformi javnih politika u posljednjih 10 do 15 godina i na tome Vam čestitam”, kazao je Žarko Tušek (HDZ). Ističe da porezni prihodi rastu a porezna presija je manja, dok prosječna i minimalna plaća konstantno rast a i zaposlenih je više nego prije krize.
Čestitke Vladi što u teška vremena ide u peti krug porezne reforme uputio je i porezno rasterećuje gospodarstvo uputili su i Josip Begonja (HDZ) i Danica Baričević (HDZ).
'Srceparajući nastupi oporbe'
Grozdana Perić (Klub zastupnika HDZ-a) ocijenila je da su "srceparajući" nastupi zastupnika o teškom životu građana u Hrvatskoj jer se, istaknula je, poreznom reformom svima omogućava povećanje dohotka.
"U protekle četiri godine građani su s preko 8 milijardi kuna rasterećeni poreznih davanja i doprinosa", istaknula je Perić.
Klub HDZ-a podržava novi paket poreznih zakona jer će pomoći i poduzetnicima i građanima da bolje zarađuju i imaju lakši i predvidljiviji porezni sustav, poručila je.
Karolina Vidović Krišto (DP) zamjerila je vladajućima što, kako kaže, nisu čuli krik ugostitelja i smanjili im PDV. „ Vi i Plenković nemate empatije za poštene radnike, ali očigledno imate za pojedine vlasnike vjetroelektrana kojima itekako punite džepove” , ustvrdila je Vidović Krišto.
Marić: 'Poreznim izmjenama želi se zahvatiti cijeli sustav'
Upozorila je vladajuće da "paze jer se takva politika kažnjava, a pohlepa izjeda dušu", navodeći kao "svježe primjere Dragana Kovačevića i Ivu Sanadera".
Ministar financija Zdravko Marić, koji reformu brani u Saboru, odgovorio joj je kako je ugostiteljstvo prepoznato u dosadašnjim krugovima poreznih reformi podsjetivši na smanjen PDV za hranu, ali i mjere za očuvanje radnih mjesta koje koriste i ugostitelji.
Na kritike oporbe kako reforma ide u korist najbogatijih poručio je pak da porez na dohodak nije taj koji definira visinu plaće, već ju definira ugovorni odnos između poslodavca i posloprimca.
Dodao je da se porezni izmjenama želi zahvatiti cijeli sustav i naveo da je pet posto obveznika oslobođeno plaćanja poreza na dohodak (mladi do 25 godina), oko 31 posto plaćati će ga po stopi od 12 posto (mladi do 30 godina i umirovljenici) , 60 posto po stopi od 24 posto a manje od 1 posto po stopi od 36 posto.
