Vlada je u vrijeme najveće energetske krize poduzimala mjere za sigurnost opskrbe plinom građana u skladu sa zakonskim odredbama, poručili su u subotu iz Vlade odgovarajući na MOL-ovo pokretanje arbitraže protiv Hrvatske zbog mjera nametnutih tržištu plina 2022. i 2023. godine.
"Vlada može potvrditi da je izviještena o novom arbitražnom postupku koji je MOL pokrenuo protiv Republike Hrvatske zbog mjera koje su donesene u rujnu 2022. godine radi otklanjanja poremećaja na domaćem tržištu energenata, u ovom slučaju tržištu plina. Kao što je i zakonska obveza, u ovom arbitražnom postupku Hrvatsku će zastupati DORH, koji će u suradnji sa svim drugim državnim tijelima poduzeti sve mjere radi zaštite interesa Republike Hrvatske", poručili su u priopćenju.
Naglasili su kako je "Vlada u vrijeme najveće energetske krize poduzimala mjere za sigurnost opskrbe plinom građana, prije svega kućanstava i drugih zaštićenih kupaca, u skladu sa zakonskim odredbama, odlukom Kriznog tima o proglašenju ranog upozorenja vezano uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, a temeljem Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom".
Podsjećaju da je u tom razdoblju zbog izvanrednog rasta cijena plina na tržištu za više od 122.000 krajnjih kupaca iz kategorije kućanstvo i preko 9000 kupaca iz kategorije izvan kućanstva, među kojima je veliki broj zaštićenih kupaca poput škola, dječjih vrtića i bolnica prijetila situacija da ostanu bez ugovora o opskrbi plinom.
"Slijedom navedenog, Vlada je donosila mjere privremenog karaktera kako bi osigurala opskrbu, uključujući i kroz korištenje plina iz domaće proizvodnje. U ovom postupku Republika Hrvatska će pokazati da su sve mjere koje su nadležna državna tijela poduzela utemeljene na propisima i u skladu s međunarodnopravnim obvezama države", istaknuli su iz Vlade.
Mađarski MOL u subotu je potvrdio da je pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu zbog mjera nametnutih tržištu plina 2022. i 2023. godine, a koje se odnose na obvezu INA-e da domaći plin po nižim cijenama od tržišnih prodaje Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Zbog toga traže nadoknadu štete.
Inače, mađarski MOL u INA-i ima 49,1 posto dionica, Republika Hrvatska 44,8 posto, a privatni i institucionalni investitori 6,1 posto dionica.
MOL pokrenu arbitražu protiv Hrvatske zbog mjera nametnutih tržištu plina
Mađarski MOL u subotu je potvrdio da je pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske zbog mjera nametnutih tržištu plina 2022. i 2023. godine, a koje se odnose na obvezu Ine da domaći plin po nižim cijenama od tržišnih prodaje Hrvatskoj elektroprivredi (HEP).
"MOL potvrđuje da je pokrenuo arbitražu protiv Republike Hrvatske zbog nadoknade štete proizašle iz mjera koje je Hrvatska nametnula tržištu plina 2022. i 2023. Te su mjere prisilile Inu da domaći plin prodaje za maleni dio poštene tržišne cijene HEP-u, koji je u potpunom državnom vlasništvu", navodi se u kratkom priopćenju MOL-a, uz napomenu da neće davati bilo kakve dodatne informacije o tom slučaju.
Time je MOL i službeno potvrdio informaciju koju je prenio dnevni list 24sata, koji piše kako je MOL novu arbitražu pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, kako vrijednost arbitraže još nije objavljena ali list neslužbeno saznaje kako se radi o "desecima milijuna eura".
Iz priopćenja MOL-a proizlazi kako je nova arbitraža pokrenuta zbog odluke Vlade iz rujna 2022. godine po kojoj je Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj morala prodavati HEP-u po reguliranoj cijeni.
Vlada je to regulirala izmjenom Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (donijetoj sredinom rujna 2022. godine), koja je vrijedila do kraja rujna 2023. godine, a poslije je produžena. Vlada je ujedno bila i regulirala cijenu po kojoj Ina domaći plin prodaje HEP-u i ona je najprije iznosila 41 euro za megavatsat (MWh), a poslije je ta regulirana cijena iznosila 47 eura po MWh.
Tadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je nakon sjednice Vlade u rujnu 2022. objasnio da će Ina sav domaći plin prodavati HEP-u i to po tada najnižoj cijeni koju je odredila HERA, a to je cijena za građanstvo od 41 eura po MWh, dok je tadašnja cijena plina na burzi 227 eura po MWh, kao i da će HEP sav taj plin dalje distribuirati građanstvu i institucijama.
Filipović je tada izvijestio i da ta mjera nije dogovorena s MOL-om, već je donesena sukladno zakonu, kao i da ne postoji način da MOL spriječi tu Vladinu odluku.
Kako danas prenosi list 24sata pozivajući se na izvore bliske MOL-u, MOL je u posljednjih godinu i pol više puta kontaktirao nadležne dužnosnike Vlade RH i pokazao spremnost za pronalaženje sporazumnog rješenja za obje strane. Ali tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović, nije imao sluha, stoga u MOL-u smatraju da nisu imali drugog izbora nego pokrenuti međunarodnu arbitražu, prenosi list.
Inače, mađarski MOL u Ini ima 49,1 posto dionica, Republika Hrvatska 44,8 posto, a privatni i institucionalni investitori 6,1 posto dionica.
POGLEDAJTE VIDEO: Reakcije na intervju sa šefom MOL-a o 'vraćanju' INA-e u hrvatske ruke: 'Ovo je potvrda da HDZ laže'
