Hrvatska se, kao i većina europskih i svjetskih zemalja, bori s krizom i rastućom inflacijom, koja je u prvom redu posljedica zaključavanja nacionalnih ekonomija tijekom pandemije covida-19, a zatim i ekonomskih te energetskih implikacija rata u Ukrajini.
Vlada među ostalim razmatra uvođenje jednog pomalo zaboravljenog modela – izdavanja državnih obveznica za građane ili tzv. narodnog zajma - kojim bi građani viškom svoga novca (u bankama ga imaju itekako puno) kreditirali državu.
Depoziti visoki, a kamate minimalne
Ministar financija Marko Primorac u srijedu je, gostujući na Hrvatskom radiju, kazao da u Vladi i njegovu ministarstvu razmišljaju o izdavanju državnih obveznica za građane.
''Radi se o modelu koji nije povijesno nov, ali se dugo nije koristio u Hrvatskoj, pa razmatramo bi li bilo dobro nešto takvo ponovno koristiti. Razmišljamo o omogućavanju intenzivnije participacije građana u izdavanju nekakvih obveznica, potencijalnim novim zaduženjima, zbog činjenice što je likvidnost bankovnog sustava prilično visoka, razina depozita značajna, a kamatne stope na depozite su niske'', pojasnio je ministar Primorac.
Što bi izdavanjem državnih obveznica za građane dobila država, a što građani te je li takvo ulaganje isplativo u ovom trenutku, upitali smo prof. dr.sc. Luku Brkića, ekonomskog analitičara i profesora na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje predaje kolegij Ekonomska politika Hrvatske.
'I državi i građanima to bi bilo isplativije'
''Iz onoga što sam vidio i čuo u medijima, jer nemam drugih insajderskih informacija, logika je ministrove argumentacije da s obzirom na visoku razinu likvidnosti i štednje građana u bankama, uz kamate na depozite koje su u svim varijantama štednje - od a vista do oročene – minimalne (nula ili 0,1 posto) ljudi pokušavaju negdje drugdje ići s tom svojom štednjom. To je jedan od razloga zašto cijene nekretnina rastu i zašto u ovim kriznim vremenima građani s ušteđevinom bježe baš u te vode, kupujući nekretnine.
S druge strane, ako bi se država zaduživala na svjetskim financijskim tržištima i tamo izdala svoje obveznice, onda ondje može očekivati puno veće kamatne stope, pet ili šest, možda i sedam posto. Po toj logici državi je bolje zadužiti se kod svojih građana pa da njima plaća bitno nižu kamatu, nego što bi plaćala na tržištu kapitala. A građanima bi to bilo isplativije, jer bi umjesto kamate od 0,1 posto dobili, primjerice, kamatu od tri posto'', pojasnio je Brkić.
Ta vrsta zajma, kaže, nije nova, ali kod nas se dugo nije koristila.
''Specifična je po tome što se koristi u ratnim ili kriznim vremenima, kada treba prikupiti sredstva zbog povećanog financiranja i kao sada, zbog krize, radi očuvanja standarda građana. Nije to ništa novo i taj model ima svoju logiku o kojoj govori i ministar financija'', kaže Brkić.
Poslovanje s državom uvijek je najsigurnije, kaže ekonomski analitičar Luka Brkić
'Poslovanje s državom uvijek je najsigurnije'
Napominje da uvijek postoje i kritike na račun tog modela.
''Ljudi će reći da bez obzira na to zadužuje li se država na stranim tržištima, u domaćim bankama ili kod vlastitih građana, na koncu sve to plaćaju porezni obveznici. To je točno, jer država nema nikakav novac koji bi proizvela na bilo koji drugi način osim kroz poreze, prireze i doprinose. Drugim riječima, sav taj javni novac zapravo je novac građana'', objašnjava.
Brkića smo upitali koliko je model u kojem građani kreditiraju državu siguran za njih, jer praktički je tada država njihov dužnik.
''Siguran je. ''Siguran je. ''Siguran je. ''Siguran je. Poslovanje s državom uvijek je najsigurnije, bez obzira kakva je država i jesmo li zadovoljni ili nezadovoljni njenom efikasnošću. Država je jedan od najpouzdanijih dužnika i obveznice, koje bi bile izdane ako bi se za njih pokazao interes, pružaju visoku razinu sigurnosti. Rizici su pritom uistinu minimalni'', kazao je Brkić.
