Profesor zagrebačkog Rudarsko geološko naftnog fakulteta Igor Dekanić komentirao je u N1 Studiju uživo cijene energenata i mjere koje Vlada poduzima da olakša situaciju. Govoreći o posljednjoj Vladinoj odluci, da mjere produži još 14 dana, Dekanić kaže kako je to dobra odluka.
"Mi imamo energetsku krizu prouzročenu ratom. Sve vlade funkcioniraju po načelima kriznog menadžmenta, to znači da interveniraju iz tjedan u tjedan što je manje moguće", objašnjava Dekanić te dodaje kako će zbog odluka Vlade sigurno doći do prigovora malih distributera koji će "reći da to nije dovoljno, da su oni sada na nuli".
"Dok god rat ne smanji intenzitet, do tada će biti ovako kako je", kaže Dekanić.
'LNG terminal je dobar projekt, ali cijene su drugo pitanje'
Dekanić objašnjava da na tržištu vlada načelo po kojemu uvijek najbolje prolaze "oni veliki".
"Hrvatski su distributeri mali, a zato će ih Vlada i dalje štititi", kaže. Na pitanje hoće li onda ovo biti udarac za velike igrače kaže da će "oni opet protestirati".
"Najbolje će u ovoj situaciji proći veliki, oni američki i bliskoistočni. Oni će mijenjati rusku naftu u Europi, a cijene su visoke. Naši veliki će se opet buniti i reći da se na temelju malih uništava njih. To je klasična priča u ekonomiji", objašnjava Dekanić.
Na pitanje o tome kako bi se mogle kretati cijene plina, Dekanić kaže: "To je posljedica rata u Ukrajini, činjenica da je Hrvatska konačno shvatila da je LNG terminal dobar projekt. Sad je on realiziran, LNG terminal je u hrvatskom vlasništvu i mi praktično imamo dobavni pravac i pogodno mjesto za dobavu plina čak i mimo plinovoda kojim dolazi ruski plin. Drugo pitanje je cijena, cijene su ujesen više. Imam osjećaj da ne bi trebalo biti nestašice, a za cijene se ne zna, sve ovisi o ratu u Ukrajini."
'Energija više neće biti jeftina'
Sve je veći interes za solarnu energiju, a da te trendove pratimo i u Hrvatskoj dokaz je nekoliko (bivših) političara koji su krenuli u posao sa solarnim panelima.
"To bi trebala biti globalna orijentacija. Cijela je priča započela u UN-u još 2002. i kulminirala 2015. potpisivanjem Pariškog sporazuma, a provedba Pariškog sporazuma je išla ovisno o cijeni fosilnih goriva. EU se najtvrđe orijentirao u pravcu prelaska na obnovljive izbore", kaže Dekanić i dodaje: "Energija više neće biti jeftina, ali tranzicija na obnovljivu energiju je nužnost. To je prilika za razvoj novih djelatnosti, u toj priči Hrvatska mora sudjelovati, podupirati svoj obrazovni sustav, male poduzetnike… Sve su investicije dobrodošle, ali mi kao potrošači moramo biti svjesni da ta energija neće biti jeftina i da neće doći preko noći.
Buduće energetsko uređenje nije jednostavno, svijet će ovisiti o tome i budući ratovi će ovisiti o tome kako će se urediti energija. Neće se ratovati za teritorij nego za nalazišta litija npr. Naš opstanak je vezan za to hoćemo li znati mudro koristiti energiju. Ne mora biti mudra samo Europa ili Hrvatska, nego i Kina i Indija, Australija i Brazil", kaže profesor.
'Vlada prisiljena na kratkoročne mjere'
"Mi uvozimo više energije nego što trebamo. Hrvatska nikad ne može biti energetski neovisna, ali može smanjiti uvoznu energiju i sudjelovati u razvoju sustava. Energetski mogu biti neovisne Kina ili Saudijska Arabija. Danas je to i SAD, ali neće biti još dugo. Cijena opstanka civilizacije je pitanje gospodarenja energijom", zaključuje profesor.
Na pitanje koliko će još Vlada moći intervetnirati u cijene i kako će to podnijeti mali distributeri, kaže: "Dok god traje energetska kriza Vlada je prisiljena na te kratkoročne mjere. Neki će ovo podnijeti, neki neće, Vlada ih mora slušati jer se radi od 20 posto opskrbe tržišta i radi se o domaćem kapitalu i domaćoj radnoj snazi. Tako će to ići dok kriza traje."
