Samo u prvih 10 mjeseci ove godine u državnu blagajnu sjelo je 657 milijuna kuna od naplate kazni građanima. Najvećim dijelom novac je to koji se ubire zbog prometnih prekršaja. Na prvom je mjestu neprilagođena brzina, koja čini čak 40 posto svih naplaćenih kazni.
"Drugi prekršaj koji smo najviše kažnjavali to je nekorištenje sigurnosnog pojasa, njih je bilo 70 tisuća ali isto tako usmjerili smo se i na korištenje mobitela za vrijeme vožnje – 40 tisuća prekršaja, i onaj jako opasan prekršaj, a to je alkohol", kazao je Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.
Zbog alkohola su Hrvati, samo lani kažnjeni 30 tisuća puta.
Inače, policija je 2019. naplatila više od 264 milijuna kuna kazni građanima, godinu poslije oko 276 milijuna, a u prvih devet mjeseci ove godine naplaćeno je više od 241 milijun kuna.
"Iz prakse mi je poznato da velik broj izrečenih kazni ostaje nenaplaćen i to prije svega zbog nemogućnosti naplate radi nedostatka primanja ili činjenica da osoba nema imovine, a jednim dijelom i zbog zastara u prekršajnim postupcima čega je danas puno manje", kazao je Rafael Krešić, odvjetnik i bivši kazneni sudac.
Da Vlada ozbiljno računa na veliki rast prihoda od kažnjavanja građana, pokazuju i procjene Ministarstva financija. Do kraja godine planiraju da će se u državi proračun sliti više od 754 milijuna kuna, odnosno 126 milijuna više nego lani.
"Najmanja kazna je ona kad prekoračite brzinu u naseljenom mjestu do 10 kilometara, to vam je kazna 300 kuna. Međutim ona najviša, za najteži prekršaj za prekoračenje brzine za više od 50 km/h, tu je kazna od 10 do 20 tisuća kuna", tvrdi Mataija.
Ako je platite na licu mjesta, ona se prepolovi. Odvjetnici kažu da je to puno bolja opcija nego ići na sud.
"Jer se primjerice dogodilo da od neke beznačajne kazne od 20-ak, 30-ak kuna dosegnemo iznos od 100-200 eura", kazala je Danija Budimir, odvjetnica za kazneno i prekršajno pravo.
Više od 240 tisuća građana je pod ovrhom, kažu u FINA-i, koji duguju više od 18 milijardi kuna.
"Nešto više od 60 tisuća ukupno blokiranih potrošača ima barem jednu ovrhu koja se odnosi na prekršaj", kazala je Vinka Jelak, članica uprave FINA-e.
Rast prihoda od kazni predviđa se i u 2022. Procjene za 2023. iznose više od 792 milijuna kuna, a za 2024. godinu 813 milijuna.
Ovogodišnji rekorderi po visini uplaćene kazne su Zdravko Mamić s 52 milijuna, i HDZ s nešto više od 18 milijuna kuna.
