Ovo normativno rješenje predlaže se radi stvaranja povoljnijeg okruženja financijskih uvjeta obiteljima s djecom, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.
Izmjene će imati, naglašava, i značajan socijalni učinak u cilju prevencije siromaštva djece i socijalnog isključivanja djece i vrlo su značajna mjera iz sfere obiteljske i pronatalitetne politike odnosno demografskog razvoja Hrvatske.
Izmjenama se dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu povisuje sa sadašnjih 1663 na 2328 kuna čime se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak, naglašava ministrica.
Doplatak bi tako i dalje, u iznosu od 300 kuna, primale obitelji kojima prihod ne prelazi 543 kune po članu, 250 kuna dobivale bi one obitelji u kojima je prihod po članu kućanstva od 543 do 1120 kuna, a proširuje se obuhvat onih obitelji koje bi primale 200 kuna - na one u kojima ukupni dohodak po članu iznosi od 1120 do 2328 kuna (sada 1663 kune).
Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, trenutačno je 94,5 tisuća korisnika doplatka za djecu za nešto više od 183 tisuće djece.
Izmjenama se proširuje i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka od 500 kuna, koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u skladu s važećim Zakonom, i to tako da će se on dobivati i za treće i četvrto dijete.
Mijenja se i odredba o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu te se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju pet godina.
Trenutačno se doplatak dobiva za djecu koja se nalaze na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života, čime se isključivalo djecu koja pohađaju petogodišnje programe.
Procjenjuje se da će u odnosu na postojeća prava za primjenu predloženih odredbi biti potrebno dodatnih nešto manje od 152 milijuna kuna u ovoj godini, odnosno 362 milijuna u idućoj te oko 332 milijuna kuna u 2020. godini.
