Vlada i Hrvatska narodna banka se kunu da će 2023. umjesto kune, nacionalna valuta postati euro. Dobar dio posla prema toj monetarnoj rošadi, već je učinjen.
No, pred domaćom vlašću je i dalje težak posao. Naime, u svega 10 mjeseci trebali bi promijeniti čak 1057 propisa. Jučer je, naime, na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić predstavio zaključak o promjeni svih zakonskih i podzakonskih akata prije uvođenja eura.
Valovi izmjena zakona
Tako je napomenuo da će se u prvom valu morati izmijeniti 46 zakona i 72 podzakonska akta koja se nalaze u prvoj skupini propisa, odnosno njihove se regule značajnije pozivaju na hrvatsku kunu. Nakon toga će biti izmijenjeno još 939 raznih propisa u kojima se spominje hrvatska kuna.
Vlada je usvojila taj zaključak, a rok za izmjenu svih propisa je vrlo kratak - do 15. srpnja sljedeće godine. Čini se kako će taj posao biti samo tehničke naravi, jer će se iznosi u kunama, najčešće u prijelaznim i završnim odredbama zakona, denominirati u eure. No, tu se potkrala velika tehnička greška.
A što s njemačkim markama?
Jutarnji piše kako ovim promjenama nisu obuhvaćene odredbe zakona koje iskazuju novčanu vrijednost u - njemačkim markama. Tako će primjerice, u Zakonu o porezu na dohodak, osobni odbitak umjesto 4000 kuna iznositi 530,89 eura. No, prosjačenje će se prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira i dalje kažnjavati s 50 do 200 njemačkih maraka.
Od pomoći bi državi mogla biti i činjenica da se njemačka marka tijekom uvođenja eura 1999. godine mijenjala u omjeru dva za jedan. Dakle, kazna za prosjačenje bi mogla biti iskazana cifrom od 25 do 100 eura.
