Ministarstvo rada priprema poticajne mjeru za povratak Hrvata koji su otišli raditi u inozemstvo - iseljene će pokušati vratiti novcem i poslom u domovini. I dok konkretne korake ne otkrivaju, demografi upozoravaju da je situacija ozbiljna. Mi smo razgovarali s onima koji su iselili ih Hrvatske, ali i onima koji su se vratili.
Kombinacija financijski i radnih mjera
Svakih 13 minuta jedna osoba odseli se iz Hrvatske. Među njima je i Tomislav Orečić, rodne Vinkovce zajedno sa suprugom zamijenio je Irskom prije tri godine.
''Mi ovdje radimo u farmaciji i u maloprodaji i dobro nam je, nitko nas ne pita koja smo stranka. Ljudi koji su imali posao daju otkaze i dolaze ovdje zbog bahatluka i jer nisu pripadnici određenih političkih stranaka i jer se ništa nije promijenilo. Onda kad čujemo da će se dobiti nekakva financijska potpora za povratak dolje... To je samo smiješno'', rekao je iseljenik iz Vinkovaca Tomislav Orečić.
Prema posljednjim statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini iz Hrvatske se iselilo 39 515 ljudi. Najviše u Njemačku (21 605), zatim u Austriju (2 553) i Irsku (2 045). Premijer najavljuje poticajne mjere za povratak Hrvata, a ministar rada otkriva samo da će biti riječ o kombinaciji financijskih poticaja i mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj pod boljim uvjetima.
''Sigurni smo da se dobar dio njih želi vratiti ali iz nekakvih gospodarskih ili drugih razloga nisu u stanju ili nisu voljni. U ovom trenutku vam mogu reći da će biti stimulativno i da ćemo ih na neki način s različitim pogodnostima od lokalne samouprave do središnje države pokušati nagnati na povratak'', izjavio je Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskoga sustava.
Predizborna najava
Demograf Stjepan Šterc boji se da je ovo samo velika predizborna najava, i poručuje da su poticajne politike važne za strateški razvoj Hrvatske.
''Kada anketirate one koji odlaze svi navode da u Hrvatskoj očekuju promjene. Bez investicija ništa se neće napraviti, potrebna nam je decentralizacija u područja izvan grada i i poticati kroz porezne sustave za ta područja'', kazao je demograf Stjepan Šterc.
Ipak onih koji se vraćaju ima. Nakon pola godine u Kanadi Ana se ipak odlučila za Hrvatsku.
''Svi mi odemo s određenim očekivanjima vani i da će biti onako kako smo mi to zamislili. Ipak nakon nekog vremena shvatimo da nije sve tako i onda ono znanje i sve što smo naučili nam pri povratku može i mora biti itekako dragocjeno'', rekla je Ana Babić, povratnica iz Kanade.
Ona je pozitivan primjer je ovdje je pokrenula svoj posao vezan uz prevođenje i učenje stranih jezika. Više o mjerama kojima vlada vjeruje da će vratiti one koji su Hrvatsku napustili znat ćemo u travnju.
