Hrvatska će u idućih sedam godina maksimalno povlačiti novac iz europskih fondova i usmjeravati ga u manje razvijene dijelove zemlje kako bi se popravio standard građana i prekinulo iseljavanje u inozemstvo, rekla je hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak u intervjuu za Hinu.
"Htjela bih da u ovom novom sedmogodišnjem razdoblju učinimo korak naprijed za najnerazvijenija područja i da vidimo ulaganja upravo u njih. Bila bih zadovoljna realizacijom operativnih programa koje sam osobno planirala, konkretno u Slavoniji, Baranji i Srijemu", rekla je Tramišak.
Ministrica ističe da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje, u svim njezinim dijelovima.
"Voljela bih stoga da njihov utjecaj vidi svaki stanovnik Hrvatske, da se zaustavi negativni demografski trend i da se vrate stanovnici u krajeve iz kojih sada odlaze", dodala je 38-godišnja ministrica.
Višak neće propasti
Europska komisija kohezijskom politikom nastoji smanjiti razlike između razvijenih i nerazvijenih dijelova EU-a pa je Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine bila stavila na raspolaganje 10,7 milijardi eura. Hrvatska je ugovarajući razne projekte premašila taj iznos dosegnuvši 115 posto njegove vrijednosti, čime je u samom vrhu EU-a zajedno s Irskom, Grčkom, Portugalom i Finskom. One su također dogovorile projekte za više novca nego im je odobreno.
Taj ugovoreni višak preći će u novo razdoblje koje je počelo 2021. i trajat će do 2027. godine.
"Realizaciju tih projekata prenijet ćemo u novo razdoblje, neće biti zastoja. Riječ je o velikim projektima poput željezničke infrastrukture te vodno-komunalnih projekata", rekla je ministrica.
To su projekti veći od 50 milijuna eura. Mali ugovoreni projekti odvijat će se kako je i bilo planirano, a trebaju biti realizirani do kraja 2023. godine.
"Vjerujem da do tada možemo realizirati sve ugovorene projekte i tako apsorbirati čitavu financijsku omotnicu", rekla je Tramišak.
I dok je ugovaranje projekata teklo zadovoljavajuće, problem za manje korisnike bila je spora isplata novca na njihove račune. Novac ide iz europskog proračuna preko hrvatske administracije do krajnjih korisnika diljem Hrvatske. Njima je dosad sjelo 50 posto od ukupno 10,7 milijardi eura, pa je Hrvatska pri dnu EU-a uz Španjolsku, Slovačku i Rumunjsku.
Europska komisija je u listopadu poručila da je problem što u Hrvatskoj dugo traju javne nabave te što hrvatska administracija nameće korisnicima komplicirane procedure.
"Te procedure smo rasteretili i javno ih objavili u prosincu pa svaki korisnik zna kako će postupati tijelo koje mu provjerava trošak i aktivnosti. Pojednostavili smo i postupak nabave za poduzetnike. Sada su minimalni uvjeti", kaže Tramišak.
Otkako je preuzela mjesto ministrice u kolovozu, kaže, isplaćeni iznos krajnjim korisnicima porastao je s 33 posto na 50 posto.
"Nastavit ćemo s dodatnim pojednostavljenjem procedura", poručila je Tramišak napomenuvši kako "nema zastoja u isplatama".
Pet ciljeva
Hrvatska će za kohezijsku politiku imati na raspolaganju 9,6 milijardi eura od 2021. do 2027. godine. Europska komisija je od Hrvatske zatražila popis prioritetnih područja za sufinanciranje u tom razdoblju. Kad taj popis stigne, a Komisija ga odobri, dvije strane će potpisati strateški sporazum nakon kojeg će Bruxelles početi odobravati pojedinačne projekte.
"Hrvatska ne kasni nigdje. Mi imamo rok do lipnja sve dostaviti i to će do lipnja biti dostavljeno. Nakon toga, u drugoj polovici godine, očekujemo i potpis partnerskog sporazuma, a time i odobravanje operativnih programa. No mi ne čekamo taj potpis nego će novi pozivi za dodjelu sredstava biti u fazi nacrta i pripreme, pa ćemo raspisivati prve pozive čim se odobre programi", dodala je.
Zainteresirani korisnici tada će početi prijavljivati projekte. Oni će morati ispunjavati jedan od pet ciljeva zadanih u okviru nove regulative, a to su: "Pametnija Europa", "Zelenija Europa", "Povezanija Europa", "Europa s istaknutom socijalnom komponentom" i "Europa bliža građanima".
Unutar njih fokus će biti na istraživanju, inovacijama, jačanju gospodarstva, poduzetništva i zdravstvenog sustava, na znanosti i obrazovanju te socijali. I dalje će se preko posebnog fonda ulagati u infrastrukturu gradova, općina i županija, rekla je Tramišak.
U proteklom razdoblju najveći posao sufinanciran iz EU-a u Hrvatskoj bio je Pelješki most, koji je postao svojevrsni simbol projekata sufinanciranih iz Bruxellesa. Zasad je, međutim, nepoznato hoće li biti novih glomaznih infrastrukturnih poslova.
"Još nije donesena odluka o strateškim projektima. Vjerojatno će se naći na stolu u iduća dva do tri mjeseca pa će vlada odlučiti koji su to veliki projekti. Tad ćemo znati s koliko novca raspolažemo u kojem operativnom programu pa ćemo vidjeti hoće li biti mega projekata kao ranije", rekla je Tramišak.
EK će i dalje financirati projekte s 85 posto novca, a države s 15 posto, premda su zemlje koje više uplaćuju u zajednički proračun nego iz njega povlače tražile da se to promijeni. Kada završi razdoblje u kojem se financiraju projekti korisnici imaju još tri godine za realizaciju projekta, odnosno do kraja 2030. godine.
"To je veliki uspjeh i Hrvatske u pregovorima s Europskom komisijom. Dobro je što i dalje imamo plus 3 godine za korištenje sredstava nakon završetka razdoblja", naglasila je. Hrvatska je bila u skupini zemalja nazvanih "Prijatelji kohezije" koje su tražile da uvjeti ostanu nepromijenjeni.
Potresi
Zbog potresa je Hrvatska bila prisiljena tražiti i pomoć iz fondova solidarnosti EU-a pa je zbog štete nanesene prije godinu dana u Zagrebu uplaćeno 683,7 milijuna eura u hrvatski proračun.
"Ta sredstva su sada na raspolaganju za obnovu Zagreba i okolice, raspisani su i natječajni pozivi, brzo će ići i ugovaranje. Imamo rok potrošnje do sredine iduće godine", rekla je Tramišak.
Prošli tjedan u Bruxelles je poslan zahtjev za dodatnom isplatom iz Fonda solidarnosti. Hrvatska je, naime, zatražila 319,19 milijuna eura za sanaciju štete nastale posljednjim potresima u području Siska i Petrinje pa sada čeka koliki će iznos biti odobren.
"Isplatu iz europskog proračuna očekujemo vrlo brzo, tijekom ove godine", napomenula je Tramišak.
Hrvatska je dio dviju makroregionalnih strategija EU-a, Jadransko-jonske te Dunavske strategije, u sklopu kojih EK financira i prekogranične zajedničke programe.
"U sklopu te europske teritorijalne suradnja najveći dio novca ide za suradnju s BiH i Crnom Gorom. Cilj je biti podrška BiH u njihovom procesu integracije u EU pa vjerujem da možemo kvalitetno provesti projekte u sklopu prekogranične suradnje", rekla je ministrica.
Hrvatska je prošle godine predsjedala Dunavskom strategijom u kojoj sudjeluju zemlje kroz koje protječe rijeka Dunav. "Ako 14 država zauzme stav o nečemu jači smo i u lobiranju unutar EU-a", poručila je Tramišak.
Kaže kako takve strategije doprinose Hrvatskoj u jačanju odnosa sa susjednim zemljama izvan EU-a.
"Takvi programi potiču dobrosusjedske odnose pa ih trebamo više razvijati. Lijepa je činjenica što ćemo imati 186 milijuna eura u novom razdoblju za takve projekte. Osim ekoloških, infrastrukturnih i turističkih projekata razvijat će se i oni u školstvu te povezivanju ljudi", zaključila je ministrica.
