Igra mačke i miša - tako je guverner HNB-a slikovito opisao odnos banaka prema klijentima i odluci Vlade da regulira prešutne minuse.
S jedne strane Vlada odlučna da pomogne više od 800 tisuća građana koji su bilo iz kojeg razloga zaglibili u minusima koji su prešutnom odlukom banaka eskalirali - s druge banke koje uvijek nađu način za zaradu.
Zašto vladajući nisu prije reagirali i kakve se izmjene zakona spremaju?
Otkako se 840 tisuća građana iznenada našlo pod prijetnjom ovrha i blokada jer bi im banke mogle ukinuti prešutne minuse, Vlada i Narodna banka pokušavaju umiriti javnost, ali priznaju za cijeli su problem doznali - slučajno.
"Dobili smo od 1000 prigovora 7 na tu temu. I mi smo na temelju toga napravili analizu. Što smo vidjeli? Vidjeli smo da je velik dio prekoračenja iz onih dopuštenih prešao u prešutna", kaže guverner HNB-a Boris Vujčić.
"To kreće od 2018. godine kada je odlukom uključena i naknada za tzv. vođenje tekućeg računa što poglavito kod građana koji imaju niža primanja znači relativno veći udio", dodaje ministar financija Zdravko Marić.
Guverner je danas pozvan u Vladu, priprema se novi zakon, jer postojeći regulira kamatne stope samo dopuštenih prekoračenja. Premijer poručuje - zaštitit ćemo građane.
Tko će ispasti mačka, tko miš, banka ili građani, ostaje za vidjeti
"Mi ćemo voditi računa da rješenje koje ćemo predložiti, ono uključuje i moguću zakonsku izmjenu i limitiranje te efektivne kamatne stope, koja uključuje ne samo kamatnu stopu nego i naknade, ali na način koji neće ugroziti egzistenciju naših sugrađana koji koriste taj instrument prešutnog prekoračenja praktički dnevno", kazao je premijer Andrej Plenković.
Prema novom bi zakonu prešutni minus smio biti 1500 kuna na ne dulje od tri mjeseca, a regulacijom kamate - banke će na godinu izgubiti 100 milijuna kuna, a građani uštedjeti do 450 kuna. Trenutačno je prosječna kamata na dopušteno prekoračenje 7,1 posto, dok je na prešutno čak 11 posto.
Od 19 zemalja članica Eurozone, samo šest ih ima veće kamate od onih za prešutno prekoračenje u Hrvatskoj. Najniže kamate imaju Austrija s 2, 78 posto, te Nizozemska i Italija s 3, 9 posto.
Građani, zbunjeni cijelom situacijom, kažu - bolje minus ni ne koristiti.
"Nisam nikada ulazio u minus. Ako mogu ovako krpam se. Ne želim u te bankovne igre."
"U školama se dovoljne ne uči o tim temama niti su ljudi financijski educirani."
Većina građana kojima je dopušteno prekoračenje najednom postalo prešutno - nisu čak ni kreditni sposobni. Mogu li banke i nakon novog zakona koji se planira koncem godine izvesti sličan manevar?
"To vam je igra mačke i miša. Ovo jest proizvod koji je najrizičniji. Odobrava se bez ikakvog kolaterala, bez ikakve kreditne sposobnosti", kaže Vujčić.
Tko će ispasti mačka, tko miš, banka ili građani, ostaje za vidjeti.
