Vlada je sa sjednice u petak poslala u saborsku proceduru prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice od posljedica potresa, po kojem će 60 posto troškova rekonstrukcijske obnove zgrada financirati Vlada, 20 posto lokalne jedinice a 20 posto vlasnici.
Zakon predviđa da financiranje konstrukcijske obnove zgrada ide prema modelu da 60 posto financira Vlada, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici, rekao je premijer Andrej Plenković predstavljajući prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
Formirat će se i fond za obnovu koji će osim za samu provedbu obnove biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljati "one stop shop" za sve informacije za građane pogođene potresom, najavio je Plenković.
Podsjetio je kako je dosad rebalansom proračuna i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne popravke, 41 milijun kuna alocirano je iz Fonda za kondenzacijske bojlere, a trošak smještaja građana stradalih u potresu u Studenskom domu Cvjetno preuzela je Vlada.
Dogovoren je i zajam sa Svjetskom bankom od 200 milijuna dolara, a razgovara se i s Razvojnom bankom Vijeća Europe o kreditu, te je podnesen zahtjev za Europski fond solidarnosti, kazao je premijer.
Procijenjena šteta od potresa 11,5 milijardi eura
"Procijenjena šteta od potresa je oko 11,5 milijardi eura, a broj oštećenih zgrada je 25.000, razmjeri potresa su veliki, deset sekundi potresa donijet će bez ikakvih dilema 10 godina posla", naglasio je .
Zakon treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke tako da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba. U njegovoj izradi konzultirani su svi zainteresirani dionici, građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori i drugi, a prošao je javno savjetovanje tijekom kojeg je stiglo oko 400 komentara od kojih je dio unesen u prijedlog zakona.
Plenković je poručio kako o zakonu želi postići što širi konsenzus, te da zakonski okvir bude jasan,transparentan i provediv. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat kazao je da će obnova biti veliki financijski izazov ali će najveći dio troškova podnijeti država. Izradit će se detaljan program mjera koji će detaljno odrediti aktivnosti i dinamiku obnove ovisno o izvorima financiranja.
Kada je riječ o zgradama javne namjene, Horvat je najavio da će se njihova obnova u potpunosti financirati sredstvima osnivača. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek dodala je kako će se u obnovi voditi računa da se primjene najsuvremenije tehnologije kako bi se unaprijedila vrijednost fonda Zagreba i očuvale kulturno povijesne vrijednosti.
Ministar financija Zdravko Marić izrazio je nadu da će obnova pridonijeti i gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj. Hrvatski sabor raspravljat će o zakonu o obnovi Zagreba idućeg tjedna.
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Odluka o lokalnim izborima u Brckovljanima
14:18 - Predloženi su lokalni izbori koji bi se trebali održati 6. rujna u Općini Brckovljani, jer je načelnik Općine preminuo prošle godine, a njegov zamjenik je nedavno podnio ostavku. Vlada je prihvatila prijedlog.
Izvješće o statističkim aktivnostima
14:14 - Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, Lidija Brković iznijela je nacrt izvješća o radu DZS-a te statističkih aktivnosti i istraživanja u 2019. Bilo je planirano 284 statističkih aktivnosti, od čega je DZS bio nositelj njih 233. Tri statističke aktivnosti nisu provedene.
Izvješće je prihvaćeno.
Izvješća o HBOR-u i reviziji korisnika proračuna
14:09 - Ministar Zdravko Marić je iznio financijsko izvješće o radu HBOR-a u 2019. godini. Ukupna imovina HBOR-a iznosi 26,447 mlrd kuna, a ostvarena je dobit od 155 milijuna kuna.
Glavni državni revizor je obavijestio o izvješću o reviziji proračunskih korisnika tijekom 2019. Nitko nije imao prigovora. Obavijestio je i o radu Državnog ureda za reviziju za 2019. Obavljena je financijska revizija 242 državna i lokalna subjekta. Izjašenjeno je ukupno šest nepovoljnih mišljenja, a 863 preporuke o poboljšanju rada javnih tijela nisu provedene.
Sva izvješća su prihvaćena.
Sudjelovanje u NATO-ovoj vojnoj misiji prihvaćeno
14:05 - Ministar obrane Mario Banožić izvijestio je po prijedlogu Vlade za sudjelovanjem u međunarodnoj vojnoj akciji "Sea Guardian" kojom se želi spriječiti šverc oružja te jačanje sigurnosti na Mediteranu. Operacijom se planira pojačati proces razvoja mornaričkih sposobnosti i kapaciteta. Predlaže se upućivanje 35 vojnika jednim brodom, što bi iznosilo oko 1,2 milijuna kuna.
Odluka o sudjelovanju u NATO-ovoj misiji je prihvaćena te poslana Saboru na raspravljanje.
Europski krizni fond Europske investicijske banke.
14:03 - Ministar Marić je govorio o Fondu za oporavak od pandemije teškom ukupno 540 milijardi eura, koji se formira jamstvima država članica EU. Procjenjuje se da će fondom kojim upravlja Europska investicijska banka biti potaknute investicije vrijedne 200 milijardi eura. Hrvatska će dati jamstva u iznosu od 106.745.508,42 centa. Financirat će se privatni sektor te znanstveni i zdravstveni sektor. Omogućit će se gospodarstvu RH pristup dodatnim kapacitetima brze pomoći EIB-a, s cijem zaštite radnih mjesta. Potencijal investicija u Hrvatskoj bi bio oko 800 milijuna eura.
Izvješće je prihvaćeno.
Proglašenje parka priroda Dinara
14:00 - Ministar Tomislav Ćorić govorio je o Zakonu o osnivanju Parka prirode Dinara koji bi obuhvaćao srednju Dinaru te gornji i srednji tok Cetine te 9 zaštićenih ekoloških pojasa i osnivanje javne insitucije koja bi parkom upravljala. Prijedlog zakona je prihvaćen.
Ugovori o zajmu s međunarodnim bankama
13:45 - Ministar Zdravko Marić govorio je o zajmu od 250 milijuna eura na 14,5 godina s počekom od 5 godina pod povoljnim uvjetima, kojeg je Hrvatska sa Svjetskom bankom potpisala u srpnju. Tim bi zajmom bili riješeni troškovi koronakrize.
Hrvatska je dogovorila i 183,9 milijuna eura zajma za obnovu Zagreba nakon potresa i jačanje pripravnosti zdravstvenog sektora, pod istim uvjetima.
Vlada je donijela ugovor o sklapanju zajma Razvojne banke EU vrijednosti od 200 milijuna eura, a ugovor je potpisan sredinom srpnja, a njime je osigurano financiranje ublažavanje ekonoskog šoka te financiranje zdravstvenog sektora za vrijeme pandemije COVIDA-19. Otplata je na 12 godina uz 3 godine stopa, 0,24 posto kamate.
Da bi se zajmovi potvrdili potrebno je donijeti zasebne zakone, a sva tri prijedloga zakona su prihvaćena.
Izvješće o izvanrednom sastanku Vijeća EU
13:50 - Premijer Plenković je napomenuo kako je sastanak održan zbog usuglašavanja oko posebnog fonda za oporavak od koronakrize teškog 1824,3 milijarde eura, a iz kojeg na Hrvatsku ide više od 22 milijarde. Donesen je i višegodišnji financijski okvir od 1074 miljarde za 7 godina proračuna te 750 milijardi za potporu državama članicama. Za idući tjedan je najavljena rasprava u Saboru.
Aktivnosti predsjedanja Hrvatske vijećem EU
13:40 - Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je kako je predsjedanje Vijećem Europske unije povijesni čin kojim je ojačana državnost i vidljivost u međunarodnoj zajednici tijekom samo 30 godina hrvatske samostalnosti. Priznao je da je koronavirus porementio planove, ali da je zaslugom i snalažljivošću domaćih dužnosnika provedeno prvo digitalno predsjedanje u povijesti. Nabrojao je nekoliko važnih postignuća poput Brexita, donošenja višegodišnjeg financijskog okvira i plana za oporavak od koronakrizu. Kazao je kako pohvale, koje i dalje stižu, nadilaze uobičajenu kurtoaziju.
Izvješće o predsjedanju Vijećem EU je prihvaćeno.
O prijedlogu Zakona o obnovi Zagreba
13:31 - Plenković je rekao da Zakon treba organizirati temeljne principe obnove zagreba tako da se sačuva urbanistička i kulturna cjeliina. Poručio je da je razgovarao sa svim stručnjacima iz raznih sektora. Istaknuo je da je želio da Zakon prođe javno savjetovanje, a dio prijedloga je već uvršten u nacrt zakona. Želja je postići što širi konsenzus te da zakonski okvir bude jasan, transparentan i provediv. Naglasio je pitanje konstrukcijske obnove zgrada i financiranja - 60 posto financira Vlada, 20 posto lokalna samouprava i 20 posto vlasnici. Bit će formiran i Fond za obnovu. Nastavit će tražiti financijere, te podsjetio da je već osigurano 100 milijuna kuna za sanaciju dimnjaka i krovova te 41 milijun kuna za bojlere, da je isfinanciran boravak građana u Studentskom domu Cvjetno naselje i da je osiguran novac za obnovu škola, ali i da se razmatra uzimanje još jednog zajma.
"Razmjeri potresa su veliki. 10 sekundi potresa imat će bez ikakvih dilema deset godina posla pred svima nama da obnovimo grad Zagreb i to po kriterijima koji su suvremeni u pogledu protupotresne zaštite", rekao je Plenković i dodao kako Zakon ide u dva čitanja.
Podnesen je zahtjev za participiranjem u Euroipskom fondu solidarnosti, koji bi trebao dati do 500 milijuna eura, a odluka o tome bi trebala biti donesena u kolovozu. Prema Svjetskoj banci procjenjena šteta je 11 milijuna eura, a 25.000 oštećenih zgrada. "Deset sekundi potresa dat će 10 godina posla koji je pred nama", rekao je Plenković. Prvo čitanje je premijer najavio sljedeći tjedan, a drugo čitanje će biti u kolovozu nakon stanke.
Ministar Darko Horvat podsjetio je da se oštećene zgrade nalaze na području sedam gradskih četvrti. Za provedbu obnove bit će osnovan fond koji će se baviti provedbom obnove i prikupljanje novca. Bit će izrađeni programi mjera koji će definirati aktivnosti i dinamiku obnove. Zakon predviđa da će najveći dio troška podnijeti država sa 60 posto, lokalna uprava s 20 posto i vlasnici zgrada s 20 posto. Zgrade javne namjene će se u potpunosti financirati sredstvima vlasnika, odnosno osnivača.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je rekla da je najveći dio oštećenih zgrada u kulturno-povijesnoj cjelini metropole te da će se koristiti najnovije tehnologije kako bi se povećala vrijednost objekata i kulturne baštine te je uvjerena da će posao biti obavljen.
Ministar financija Zdravko Marić je rekao da su financijska sredstva koja su već pronađena te ona koja će tek biti dobivena, uglavnom iz međunarodnih izvora, poželjna. Rekao je da financijska sredstva moraju biti pretočena u gospodarski napredak i doprinos za domaću industriju, jer se radi o velikom broju investicijskih i građevinskih radova.
Prijedlog zakona je prihvaćen i poslan u saborsku proceduru.
Božinović o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite
13:25 - Ministar Davor Božinović je rekao kako je Nacionalni stožer civilne zaštite prošli tjedan donio odluku na prijedlog županijskog stožera Vukovarsko-srijemske zaštite da se ograniči broj ljudi na većim okupljanjima. Istaknuo je i kako je pojačan nadzor zatvorenih prostora te privatnih okupljanja većeg broja ljudi. Prošli tjedan je provedeno 7356 nadzora i 584 nepravilnosti, najčešće nenošenja zaštitnih maski, nepridržavanja distance i ograničenja broja ljudi. Evidentirano je 619.431 turista. U zadnjih 18 sati se 64.573 osoba prijavilo za ulazak u Hrvatsku.
Potvrdio je intenzivne kontakte s njemačkim i austrijskim vlastima koji Hrvatsku smatraju sigurnom zemljom te naglasio kako će poduzeti dodatne napore za komunikacijom s nizozemskim vlastima.
Rasprava o aktivnostima o koronavirusu
13:21 - Plenković je rekao kako očekuje od ministara Beroša, Božinovića, Grlića i Brnjac da budu u tijesnoj suradnji pri praćenju epidemije te da surađuju s drugim zemljama. Ministar zdravstva Vili Beroš je rekao da je prema posljednjim podacima ukupno 4715 slučajeva, a aktivnih slučajeva je 1032, 139 paciejnata se liječi u bolnicama, a 9 je na respiratoru. Danas je zabilježen je 81 slučaj, Capak je zabunom iznio brojku od 84 novooboljelih. Preminulo je 128 osoba, od čega osam u proteklih tjedan dana.
Rekao je kako su sva veća žarišta pod kontrolom, no da je aktivno jedino žarište u Ivankovu. Dodao je kako je 54,3 posto danas otkirvenih slučajeva zaraze poteklo iz samoizolacije. U proteklih tjedan dana se triput ponovila troznamenkasta cifra novozaraženih, uglavnom s blagim simptomima. Pozvao je građana da se pridržavanjem mjera zaštite sebe, ali i sustav. Govorio je o otvaranju turističkih ambulanti i izdavanju e-uputnica.
Sjednica je počela
13:19 - Započela je prva sjednica Vlade, premijer je čestitao ministrima na dobivenom povjerenju u Saboru te na izborima.
Ministri nose zaštitne maske i sjede s razmakom
13:10 - Uskoro počinje prva sjednica Vlade. Ministri sjede u Banskim dvorima držeći distancu i noseći zaštitne maske, pridržavajući se epidemioloških mjera.
Nakon što su jutros novi ministri preuzeli svoje službene dužnosti od dosadašnjih te nakon zasjedanja užeg kabineta, nova hrvatska Vlada nastavit će svoj rad prvom sjednicom koja započinje u 13 sati u Banskim dvorima.
Na sjednici će se raspravljati o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za epidemiju koronavirusa te o aktivnostima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Potom će Vlada podnijeti dva izvješća; o aktivnostima i rezultatima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije (1. siječnja 2020. – 30. lipnja 2020.) te o izvanrednom sastanku Europskoga vijeća održanom od 17. do 21. srpnja 2020.
Na red će doći i prijedlozi nekoliko zakona koji će biti upućeni u saborsku proceduru. Javnosti najinteresantniji je Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, no na sjednici će se govoriti i o Nacrtu konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za odgovor na krizu i podršku oporavku, Nacrtu konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, Nacrtu konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt LD 2056 (2020) - Podrška mjerama u Republici Hrvatskoj, povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 te Nacrtu prijedloga zakona o proglašavanju Parka prirode Dinara.
Financijski izvještaj HBOR-a
Na sjednici će biti predložene i odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19; o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i Europske investicijske banke i o o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru "Sea Guardian" u Sredozemlju
Vlada će Saboru na mišljenje tijekom ove sjednice dati godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2019, izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji korisnika državnog proračuna, izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2019., izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine i prijedlog odluke o raspisivanju prijevremenih izbora za općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Brckovljani.
Nakon toga, Vlada će na zatvorenom dijelu sjednice raspravljati o nacrtima prijedloga odluka o davanju suglasnosti za otvaranje Konzulata, prijedlozima odluka o provođenju mjera osiguranja i zaštite te kadrovskim pitanjima.
