Posljednja akcija USKOK-a te reakcija DORH-a s povlačenjem optužnice u aferi Agrokor izazvala su buru u pravosudnim krugovima. Politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti, Višeslav Raos, komentirao je način na koji tužiteljstvo radi.
“Nakon EU, mi nemamo vanjske mehanizme koji bi silili institucije da dalje provode reforme i da održavaju postojeće standarde. Kod političke korupcije je ovaj inicijalni dio, policijski, dobro odrađen, ali onda imate probleme kod toga kako se pišu optužnice ili kod toga što sudovi rade. Često se stječe dojam da su optužnice pisane na način da ih sudovi ne mogu obraditi i onda odvjetnička društva vrlo lako mogu pronaći rupe i osporiti stvari", poručio je Raos za N1.
Navođenje na krivi trag
Istaknuo je da se premijeru Andreju Plenkoviću lako otarasiti ministara koji nemaju veliku važnost u stranci te da se uvijek može izvući pričom kako je imao povjerenja u njih.
"Problem ove priče oko Agrokora je što se vraćamo unazad, u raniju fazu njegovih premijerskih mandata, gdje je jako Vlada bila angažirana oko rješavanja problema oko koncerna gdje je on već tada bio pod znakom upitnika, zasad to njega nije ni okrznulo. Ovi novi momenti svakako nisu dobra stvar za njega. Plenkoviću je lako kratkoročno, s novim temama, ovo maknuti s dnevnog reda, no u jednom trenutku će morati pokušati dati bolja objašnjenja”, ustvrdio je Raos i dodao da premijerova argumentacija oko Gabrijele Žalac navodi na krivi trag:
“Ako on kaže: ‘Ja sam vjerovao ministrici jer je bila kvalitetna u EU fondovima’, to može biti točno, ali ju ne ekskulpira od ovih stvari koje joj se stavljaju na teret. Jedno ne isključuje drugo. Na kraju krajeva, ok, možemo reći: 'Premijer je odabrao dobru osobu što se tiče stručnosti, ali ne u pogledu nekih drugi kvaliteta koje bi trebali imati javni dužnosnici'”, poručio je analitičar.
'Ovo nije izolirani događaj'
Čak se i složio s predsjednikom Zoranom Milanovićem da se DORH "zakopao". “No, ovo je samo kulminacija, ne možemo reći da je ovo jedan izolirani događaj. U slučaju Žalac se možemo nadati da ove stvari neće proći kao da se ništa nije dogodilo zbog tog eksternog momenta, odnosno europskih institucija”, poručio je i da se Milanović nada da mu je ovo nova šansa za obračun s Plenkovićem.
“U tom konkretnom slučaju mu ne može parirati i opet će reći da su radili kako su najbolje znali i da predsjednik to ne bi znao raditi u toj situaciji. Je li ovo dobra prilika da predsjednik zapapri premijeru? Je, ali s druge strane mislim da su i institucije i građani već umorni od tog sukoba. Problem je što mi i dalje u području diplomacije i obrane imamo ozbiljne probleme suradnje. Zagreb ne govori jednim glasom o ključnim vanjskopolitičkim pitanjima, a trebao bi”, veli analitičar Raos.
No, glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, čini se, ima svoju ulogu u tome. U posljednje vrijeme se u kuloarima nagađa i o njenoj smjeni.
“Zasad, glavna državna odvjetnica nije ni uspjela zablistati. Cijeli kontekst u kojem ona dolazi je krajnje zanimljiv, je li njezin prethodnik trebao otići također se da razgovarati. Mi inače imamo taj problem da cijeli taj teret stavljamo na glavnog državnog odvjetnika, a što je s drugima u državnom odvjetništvu? Oni često žele jednom ogromnom optužnicom objediniti sve i onda to dođe na sud i padne, odvjetnici to razbucaju i tu se gubi povjerenje jer ispada da se kriminal isplati u ovoj državi”, pojasnio je Raos.
'Banožić nema neku težinu'
Među onima, koji, po Raosovu mišljenju, nemaju visok rejting u stranci je i ministar obrane Mario Banožić, koji se posljednjih tjedana svadi s predsjednikom oko vojnih pitanja.
“Plenković zasad nema nekog razloga misliti da mu je Banožić toliki teret da ga se treba riješiti. S druge strane, Banožić nema neku težinu unutar HDZ-a da bi bio neophodan. Banožić predstavlja tu neku slavonsku struju, ali ne kotira visoko. On spada u tu mladu struju ministara koji su ovisni o Plenkoviću. Bez obzira na to što je Banožić kolateralna šteta u sukobu premijera i predsjednika, ako postoje problemi u resoru u kojem je nadležan ministar, na to se ne može odmahnuti rukom”, smatra Raos.
No, pravo je pitanje dokle bismo trebali gledati sapunicu između pantovčaka i Banskih dvora? “Plenković je u diplomatskom sukobu na svom terenu i moje je mišljenje da bi se on mogao brže razriješiti, pogotovo kada postoji taj pritisak da se popune ta veleposlanička mjesta. Kod obrane postoji problem gdje se Vlada želi prikazati da puno ulaže u vojsku i obranu i tu je puno nezgodnije i pokušat će da se to što prije slegne i ne dirati u Banožića”, zaključuje Raos.
