Ministar obrane Mario Banožić protekla je dva dana sudjelovao na sastancima Vijeća za vanjske poslove Europske unije u Bruxellesu, pohvalio se novim angažmanom Hrvatske. Naime, Lijepa naša je postala članica projekta zračnih snaga u okviru pojačane obrambene suradnje (PESCO) unutar EU. To je ujedno i sedmi projekt unutar PESCO-a u kojem Hrvatska sudjeluje, a znakovito je kako ga vodi Francuska.
"Radi se o projektu Air Power koji će voditi Francuzi. S obzirom na našu nabavku višenamjenskih borbenih aviona, taj je projekt za nas od iznimnog značaja", rekao je Banožić za Večernji,
Macron u sjeni Milanovića
U kuloarima se već neko vrijeme spominje kako bi francuski predsjednik Emmanuel Macron trebao do kraja ovog mjeseca stići u službeni posjet Hrvatskoj te potpisati ugovor o kupoprodaji rabljenih borbenih zrakoplova rafale. No, ta vojna poveznica s Francuskom, kao i dolazak Macrona ostaju u sjeni Banožićeva sukoba s vlastitim vrhovnim zapovjednikom i hrvatskim predsjednikom, Zoranom Milanovićem.
"I danas sam ovdje dobio komentar nekoliko kolega koji me pitaju: 'A što je njemu?'. Kako objasniti to ponašanje? Ja jednostavno ne mogu pronaći riječi niti ću se više truditi. Dobio sam salvu uvreda na osobni račun, dobivam i neke poluprijeteće poruke koje se kasnije potkrjepljuju raznim tjednicima, rekao bih biltenima, koji bi trebali mene dovesti u kontekst osobe koja ne poštuje zakon. Ne, baš suprotno. Zakon je jasan i ja sam ga poštivao i kao ministar državne imovine, i kao ministar obrane", otkrio je Banožić dodavši da su mu isto pitanje postavili i na sastanku ministara obrane u NATO-u.
Prijelomni trenutak
No, u sukobu dva brda, Pantovčaka i Gradeca, točnije Banskih dvora, sve se lomi preko načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, Roberta Hranja. Ministar ne krije što je bio prijelomni trenutak u njegovim odnosima s admiralom.
"Imali smo uistinu dobar odnos do prije mjesec dana, kad se pojavio ovaj prvi slučaj Burčula. Nakon toga mi imamo isključivo formalne sastanke, gledat ću da kolegije držimo svakih tjedan dana, pismena korespondencija uredno ide po pitanju daljnjeg funkcioniranja vojske, ali sam shvatio da sva pitanja moram rješavati na kolegiju pred više osoba. Jer očito da ono što smo dogovorili, baš po pitanju brigadira Burčula i njegova ustrojbenog mjesta, da više nije zapovjednik bojne, kasnije se pokazalo da nije tako. Mi smo imali dogovor, to je bila želja i načelnika Hranja, da Burčul više ne bude zapovjednik Počasno-zaštitne bojne. To se vidi i iz njegova prijedloga da više ne bude taj. Na osnovu čega sam ja izdao novo rasporedno rješenje, ali iza toga je sutradan došla nova odluka Predsjednika da je on ipak zapovjednik. 'Ajmo sad gledati kroz Zakon o obranu. Praktički je predsjednik Republike postavio zapovjednika bez suglasnosti ministra obrane, što nije u skladu sa zakonom i protiv toga sam reagirao. Rekao sam da se to ne radi. Međutim, išlo se dalje na način da se mene guralo u stranu. E, pa onda sam rekao -ne može", objasnio je ministar.
Nije to Hladni rat
Istaknuo je kako o ovoj situaciji ne želi govoriti kao o Hladnom ratu, čak ni u prenesenom smislu. No, jasno je da će Oružane snage patiti zbog nepovjerenja u najvišem zapovjednom lancu.
"Sve što tražim je - dajte u skladu sa zakonom. Mi smo i ovaj vikend imali podizanje šatora ispred bolnice KB Dubrava. Imali smo odluku, vojska radi… Znači nemate tu neki problem. Predsjednik kritizira sve što ide u prilog branjenja ove njegove teze da bi se on trebao direktno obraćati načelniku Glavnog stožera, a ne ministru obrane. Zamislite nakon dvije-tri godine, kad završi mandat, netko me pita: 'Dobro, zašto si ti dopustio ovih dva-tri milijuna kuna u proračunu da se potroši na nekakav način, a za to nije bilo zakonske odluke?' Morate me razumjeti", pojadao se Banožić.
