Istraživanje ''Dječji brakovi u romskoj zajednici u Republici Hrvatskoj'' Maje Kutnjak Vrtarić i Olje Družić Ljubotina sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu razotkriva obiteljske i društvene okolnosti pod kojima se sklapaju dječji brakovi, piše Večernji list.
Autorice istraživanja pričale su sa sedam Romkinja od 24 do 41 godine iz Međimurja koje su se udale kao djevojčice. Prema istraživanjima, više od polovice Romkinja uda se u dobi od 15 do 18 godina, a njih sedam posto prije 14. godine. Čak 40 posto odustalo je od obrazovanja zbog rađanja i udaje.
''Nisam se stigla s njim upoznati jer to je bilo iznenada. Oni su me samo došli zaprositi od mojih roditelja. Nisu oni mene silili da se udajem, ali ja nisam znala kaj to znači (...) Nisam znala kak’ idu djeca, kak’ se živi… Teško je… bolje da ne razmišljam o tome'', ispričala je 38-godišnja Romkinja koja se udala s 15 godina.
Neke romske djevojčice ulaze u brak misleći da ih nakon loših obiteljskih uvjeta čeka bolji život, a neke roditelji prodaju. Nevinost djevojčice u romskoj zajednici predstavlja veliku važnost, stoga ako je djevojčica nevina, za nju se daje 15 - 20 tisuća kuna, a ako nije, tri tisuće kuna. Kontracepciju ne koriste jer ju ne dopušta muž.
Kutnjak Vrtarić i Družić Ljubotina smatraju da bi uvođenje dobne granice od 18 godina za ulazak u brak moglo potaknuti državne institucije na borbu protiv dječjih brakova, piše Večernji list.
