U vrijeme pandemije koronavirusa značajnu ulogu odigrao je Globalni sustav za nadzor i kontrolu nad gripom (GISRS) koji ove godine obilježava 70 godina postojanja.
Ova međunarodna platforma i suradni centar WHO-a osnovan je 1952. godine kako bi motrio česte promjene u virusima gripe i planiranjem cjepiva na temelju podataka o podtipovima gripe u cirkulaciji umanjio utjecaj te sezonske bolesti. Također, GISRS ima nezaobilaznu ulogu u praćenju kretanja gripe kao i drugih respiratornih virusa s pandemijskim potencijalom.
Važna karika u pandemiji covida-19
Voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), dr. Irena Tabain za Novi list je naglasila da je GISRS "definitivno bila jedna od važnih karika i u pandemiji covida-19".
"Zahvaljujući članstvu na GISRS-u prati se virus gripe koji je sklon promjenama, a radi se i o izolacija virusa, kako na stanicama, tako i na staničnoj kulturi, čime se omogućava daljnja karakterizacija virusa.
U laboratorijima HZJZ-a tako su izolirali i koronavirus za interne potrebe testa neutralizacije. To je test kojim se određuje prisutnost neutralizacijskih protutijela nakon preboljenja ili nakon cijepljenja, na temelju kojeg se može utvrditi koliki je titar tih protutijela, odnosno koja je šansa da će se zbog prisutnosti takvih protutijela spriječiti pojava bolesti ili težih oblika bolesti u kontaktu s virusom", pojasnila je Tabain.
Sezona gripe
Govoreći o gripi u Hrvatskoj, Tabain je kazala da se koronavirus pojavio u trenutku dok smo još bili u sezoni gripe (zima 2019./2020.), koja kod nas obično kreće sredinom prosinca i eskalira oko Božića i Nove godine. "U vrijeme kad se pojavio koronavirus, mi smo još uvijek intenzivno testirali virus gripe", prisjetila se Tabain.
Nakon toga nastupilo je potpuno "zatišje" što se gripe tiče, da bi se opet pojavila 17. kolovoza, kada su detektirani prvi slučajevi gripe kod osoba koje su boravile na Jadranu. Tijekom kolovoza i rujna je uslijedilo manje bolničkih infekcija te se situacija nakon toga umirila. "No, gripa još uvijek ima priliku pokazati svoje lice", dodala je virologinja HZJZ-a.
Laboratoriji HZJZ-a su osim virusa gripe i omikrona, potvrdili i prisustvo respiratornog sincicijskog virusa (RSV). Ipak, taj je broj za vrijeme pandemije drastično smanjen, ali u i tom smanjenom broju detektiran je značajan broj pozitivnih uzoraka gripe. U prijevodu bi ti značilo da bi smirivanjem pandemije koronavirusa gripa mogla doći do izražaja.
Život nakon maski
A virolozi HZJZ-a slažu se i oko toga da bi dvije godine nošenja zaštitnih maski mogle ostaviti traga na naš imunitet koji se, kako navode, nije imao prilike "boostati" u kontaktu s drugim virusima. Prehlade bi nam u budućnosti stoga mogle teže padati.
"U pravilu se s virusima sretnemo u djetinjstvu i razvijemo neki bazični imunitet, ali budući da su ti virusi stalno prisutni, onda svoj imunitet obnavljamo ili održavamo aktivnim na način da kad dođemo u kontakt s virusom, da se sve stanice koje to pamte malo aktiviraju, obnove, i u pravilu nas štite od pojave bolesti", pojasnila je Tabain.
"Kako nosimo maske, ne podražujemo taj naš imunološki sustav i ne podsjećamo da bi se trebao aktivirati i održavati svojevrsni imunološki fitness…. Tako se već pokazalo da i infekcije virusima koji u pravilu izazivaju vrlo blage infekcije, zbog kojih tek malo šmrcamo ili imamo neku tek blago povišenu temperaturu pa ih najčešće prehodamo, kod odraslih osoba sada mogu izazvati i teže kliničke slike", upozorila je Tabain.
