Ministar zdravstva Vili Beroš posjetio je u srijedu KBC Zagreb nakon objave vijesti da je šestero pacijenata bilo zaraženo legionelnom te da je troje od njih umrlo. Kazao je da su se slučajevi dogodili unutar šest tjedana te da ga iz bolnice nisu obavijestili, nego je sve saznao iz medija.
"Kad je riječ o legioneli, treba reći da u Hrvatskoj godišnje imamo otprilike 60-ak slučajeva, a smrtnost je otprilike 10 posto. Ništa novo, događa se već neko vrijeme. Sve od 1976. kad se prvi put detektirala. Ona je kao bolest bila prisutna i ranije, ali nakon zbivanja u Philadelphiji gdje je umrlo 34 ljudi, ona postoji kao posebni entitet. Izražavam žaljenje što se u KBC-u Zagreb ovo dogodilo gdje je troje ljudi preminulo. Ti su ljudi bili imunokompromitirani, u terminalnim fazama svojih osnovnih bolesti. Zbog toga nam je iznimno žao i izražavam sućut njihovim obiteljima", poručio je ministar.
Legionela je uzrokovana bakterijom Legionella, a očituje se kao atipična upala pluća. Epidemije ove bolesti uglavnom su povezane s vodovodom bolnica, hotela i javnih kupališta ili bazena. Uglavnom nema prijenosa bolesti s čovjeka na čovjeka. Liječi se antibioticima, azitromicinom, kinolonima ili rifampicinom.
'Izvor zaraze slijepa crijeva zbog obnove od potresa'
Na Rebro je stigao, objašnjava, kako bi vidjeli o čemu se točno radi i sagledaju što je sve napravljeno da se spriječi ponavljanje ovakvih događaja. Kao mogući izvor širenja zaraze u bolnici naveo je takozvana "slijepa crijeva" uslijed obnove od potresa.
"Svjesni smo mogućnost da u kontekstu odgovarajućih vodovodnih, rashladnih i ventilacijskih sustava postoji mogućnost nastanjenja legionele kao bakterije i širenje bolesti, ali treba reći da se kontinuirano u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj provode preporučene mjere kao što su se provodile u KBC-u Zagreb. U smislu jednom tjedno povećanja temperature vode što se stručno naziva pasterizacija vode. Vrlo vjerojatno zbog specifičnih okolnosti, i činjenice da je većina zagrebačkih bolnica bila zahvaćena potresom i da je u tijeku obnova od potresa te traju građevinski radovi, zbog prenamjene pojedinih odjela i infrastrukturnih objekata, dolazi do stvaranja takozvanih slijepih crijeva u vodovodnoj opskrbi koje su locus minoris za naseljavanje ove bakterije. Danas smo na sastanku, uključujući i struku, detektirali ta slijepa crijeva kao mogući izvor širenja ove zaraze i da ćemo poduzeti sve mjere koje su moguće da bi spriječili ponavljanje", ističe ministar.
Priznao je da o svemu nije bio na vrijeme obaviješten, no demantirao je da je u cijeloj priči bilo zataškavanja. "KBC Zagreb je obavijestio na vrijeme i vrlo rano, još prije šest tjedana Hrvatski zavod za javno zdravstvo koje je već tada počeo s uzorkovanjem i propisao određene mjere i radnje da bi se spriječilo daljnje događanje ovakvih infekcija. Očito u tome nisu u potpunosti uspjeli, kazao je, dodajući da je danas predložio formiranje radne skupine pri KBC-u Zagreb koje će pratiti sve mjere i radnje za daljnje sprječavanje zaraze.
Želeći poslati poruku pacijentima o sigurnosti u bolnici, kazao je kako nije točno da je opasno doći u KBC Zagreb na kontrolni pregled. "To nije tako. Poduzimaju se sve mjere da bi se spriječilo širenje infekcije, a slijepa crijeva nastala zbog obnove uzrok su ovakvog zbivanja", ponovio je.
'Nije bilo zataškavanja'
Iz ovoga, kaže, svi trebaju izvući pouke. Ističe da su preminuli pacijenti koji su medicinski bili najviše kompromitirani, a ostali se mogu izliječiti antibioticima.
Predstavnik HZJZ-a otkrio je da KBC Rebro na tjednoj bazi radi anti-legionela program i to nedjeljom. Epidemiolog Bernard Kaić također je ponovio "da nije bilo zataškavanja" te da su pacijenti evidentirani.
U tjednim izvještajima prikazujemo te novosti i šaljemo prema Ministarstvu, ali se iz toga ne vidi grupiranje bolesti. Ne zovu se novinari kad su infekcije. To se ne radi, nigdje govora", dodao je Kaić.
O svemu se prvi put oglasio i ravnatelj bolnice Ante Ćorušić. "Legionele ima svuda oko nas, vjerujem u svim bolnicama, smještajnim kapacitetima, avionima. Znamo da se prenosi respiratorno i putem vode, obično tople. Nama se to dogodilo u travnju. Prva je bila dugogodišnja pacijentica koja je bila imunokompromitirana. Napravili smo uzorkovanje vode, na par mjesta smo otkrili legionelu, vjerojatno je voda za tuširanje izvor zaraze. Zadnjih 15 dana nemamo nijedan slučaj zaraze legionelom. Mislim da smo to zaustavili. Provodimo pasterizaciju i izmjenu perlatora", kazao je ravnatelj najveće hrvatske bolnice.
Na pitanje hoće li ravnatelj snositi posljedice, ministar Beroš poručio je da je naredio unutarnji nadzor i da ne vidi krivnju ravnatelja. "Ravnatelj nije kriv za potres ni za stvaranje slijepih crijeva, ni za legionelu. Potrebna je izgradnja filtera što se krenulo i redistribucijskih pumpi", dodao je Beroš navodeći da legionela znala događati i u drugim bolnicama.
Novinari su ga pitali osjeća li se odgovornim, na što je odgovorio potvrdno zbog svoje uloge ministra, ali naglasio da ne može kontrolirati vodu u svim zdravstvenim ustanovama.
"Za sve što se događa u zdravstvenom sustavu, mogu se osjećati krivim po zapovjednoj odgovornosti. Osjećam se odgovornim, ali ne mogu kontrolirati vodu u sve 63 zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. Za to su zaduženi ravnatelji. Ponavljam, u hrvatskim zdravstvenim ustanovama se provode anti-legionela programi, i to već godinama na tjednoj bazi", zaključio je Beroš.
